Hrvatska narodna banka (HNB) očekuje usporavanje inflacije u Hrvatskoj u posljednjem tromjesečju 2023. godine i u 2024., koje bi trebalo bi odražavati smanjivanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane, navodi se u današnjem osvrtu središnje banke na najnovije podatke o indeksu potrošačkih cijena.

Prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u Hrvatskoj je u listopadu usporila na 6,7 posto sa 7,4 posto u rujnu. Tome je pridonijelo usporavanje inflacije cijena hrane na 8,5 posto s 10,0 posto u rujnu i energije na -0,5 posto, s rujanskih 2,8 posto.

Usporavanje inflacije cijena hrane, navode iz HNB-a, rezultat je brojnih činitelja, kao što su prelijevanje nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu na uvozne i domaće proizvođačke cijene hrane, normalizacija globalnih lanaca opskrbe, povoljni učinci baznog razdoblja zbog snažnog porasta cijena hrane tijekom 2022., kao i mjere Vlade kojima su ograničene cijene određenih esencijalnih proizvoda.

Smanjenje inflacije cijena energije, pak, rezultat je smanjenja tih cijena u usporedbi s prethodnim mjesecom kao i povoljnog učinka baznog razdoblja (zbog mjesečnog porasta tih cijena u listopadu prošle godine), ističu.

Ukupna inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, u listopadu se usporila na 5,8 posto sa 6,7 posto zabilježenih u rujnu.

HNB podsjeća da u svojoj projekciji iz rujna očekuje usporavanje prosječne godišnje inflacije (mjerene HIPC-om) u 2023. na 8,8 posto, s 10,7 posto u 2022. te na 4,7 posto odnosno 2,4 posto u 2024. i 2025.

Očekivano usporavanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u posljednjem tromjesečju 2023. godine i u 2024. trebalo bi odražavati smanjivanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane, ali rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije i dalje su naglašeni, napominju iz središnje banke.

Geopolitičke napetosti i dalje bi mogle uzrokovati znatne poremećaje u opskrbi energentima i drugim sirovinama na svjetskom tržištu te porasta njihovih cijena. Nadalje, nepovoljni vremenski uvjeti dodatni su čimbenik koji bi mogao potaknuti neočekivani porast cijena prehrambenih sirovina te voća i povrća.

Kako dalje navode u svom osvrtu, kretanje cijena hrane i energije ima znatan utjecaj na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja kućanstava, stoga bi nastavak usporavanja inflacijskih očekivanja kućanstava mogao bi biti manje izražen nego što se očekuje, što bi moglo rezultirati većim i/ili ustrajnijim zahtjevima za povećanjem plaća. Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da ne dođe do očekivanog smanjenja doprinosa profita inflaciji, koje bi u određenoj mjeri kompenziralo utjecaj snažnog rasta plaća.

Viša i/ili dugotrajnija inflacija u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima također bi mogla rezultirati višom inflacijom potrošačkih cijena od prethodno očekivane. S druge strane, slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja, jači učinci zaoštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga od trenutačno očekivanog, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane, zaključuju iz HNB-a.