Ukupni krediti bankovnog sustava na kraju lipnja iznosili su 288,6 mlrd. kuna što je za više od milijardu kuna manje u odnosu na svibanj (-0,4%). Tome je pridonijelo smanjeno kreditiranje korporativnog sektora i stanovništva. Krediti korporativnom sektoru u spomenutom su se mjesecu smanjili za 982 mil. kuna (-0,9%) te su pali na 112,3 mlrd. kuna.

Krediti stanovništvu su se smanjili za 814 mil. kuna (-0,6%) na 127,9 mlrd. kuna. S druge strane, pad ukupnih kredita ublažen je rastom kredita državi za 747 mil. kuna (na 43,8 mlrd. kuna). Na mjesečnoj razini kuna je u odnosu na euro ojačala za 0,7% a po prilici jednako je ojačala i u odnosu na švicarski franak, što je, s obzirom na činjenicu da krediti uz valutnu klauzulu prevladavaju u strukturi, negativno utjecalo na mjesečnu promjenu kunskog izraza kredita.

U odnosu na kraj 2011. ukupni krediti su zabilježili blagi pad od 0,2%, odnosno 715 mil. kuna. Pri tome je padu ukupnih kredita pridonijelo smanjeno kreditiranje poduzeća, kod kojih se iznos kredita smanjio za 6,4 mlrd. kuna, te stanovništva za 767 mil. kuna. S druge strane, krediti državi porasli su za čak 7 mlrd. kuna, odnosno za 19,1 posto.

Do kraja godine ne očekujemo intenziviranje kreditne aktivnosti banaka. Naime, potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom. Nešto snažnije kreditiranje moglo bi doći kroz programe kreditiranja preko HBOR-a, ali treba istaknuti problem pronalaska kvalitetnih projekata za financiranje. Na dosadašnje tri aukcije bankama je odobreno ukupno 2,2 mlrd. kuna.

Razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora. Visoku neizvjesnost potvrđuje i činjenica da stambeni krediti deseti uzastopni mjesec nastavljaju stagnirati (iznose 59,5 mlrd. kuna).