Ostvarenje proračuna kreće se u planiranim okvirima unatoč sve težoj krizi, izjavio je ministar financija Slavko Linić na sjednici Vlade održanoj u četvrtak govoreći o izvršenju proračuna. U prvih šest mjeseci svi makroekonomski pokazetlji su negativni, naglasio je Linić. K tome, izvoz je u padu, a uvoz raste.

Ipak, neovisno o lošim podacima, prihodovna strana proračuna bilježi 49 posto izvršenja u odnosu na planirano. Prihod od PDV-a nešto je slabiji, istaknuo je Linić, kao i veliki pad prihoda od trošarina, ali je s druge strane zabilježena bolja naplata doprinosa. Prema Linićevu mišljenju, ostvarenje proračuna pokazuje realnost Vlade pri njegovu sastavljanju.

Što se tiče rashoda, u prvom polugodištu ostvareno je 49,5 posto plana, a prekoračenja u potrošnji zabilježena su „kod većih ministarstava", kako je kazao Linić. Prema njegovu mišljenju, neće se odstupiti od zadanog cilja deficita proračuna od 3,1 posto BDP-a u ovoj godini. Drugim riječima, manjak u državnoj riznici neće biti veći od 9,9 milijardi kuna. U prvom polugodištu manjak proračuna iznosi 5,8 milijardi kuna što je u zacrtanim okvirima, dodao je ministar financijaLinićev rad pohvalio je i premijer Zoran Milanović kazavši kako je Hrvatska država u kojoj se poštuju zakoni, a fiskalna disciplina preduvjet je takve države.


Farbali i narod

O tijeku postupka za odabir savjetnika za monetizaciju autocesta izvijestio je resorni ministar Siniša Hajdaš-Dončić kazavši kako natječaj traje do 17. listopada. Tada će se odabrati savjetnik koji bi trebao napraviti sve potrebne analize, a taj posao treba biti gotov do ožujka sljedeće godine. U sljedećih šest mjeseci odabrat će se i investitor koji će upravljati autocestama u sljedećih 30 godina.


Što se tiče savjetničkih naknada, Hajdaš-Dončić je objasnio kako se naknada sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni dio kreće se do najviše četiri milijuna kuna, a varijabila do 80 milijuna kuna. Međutim, varijabilni dio isplaćuje se samo ako se sklopi ugovor sa investitorom. Osvrnuvši se na kritike o davanju autocesta u koncesiju, premijer Milanović je naglasio kako kritike upućuju oni koji su „tunele i narod farbali pet puta". „Autoceste nam nitko neće uzeti, one ostaju u našem vlasništvu, neće ishlapiti nakon isteka koncesije", kazao je Milanović. Dodao je kako će sa prvim potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem posjetiti Labin kako bi sa lokalnom zajednicom raspravio pitanje Plomina 3. „Vrijeme je da se donese odluka. Natječaj istječe u petak, a interes je ogroman", naglasio je Milanović.


Ovršitelji prošlost

Vlada kreće u reformu i modernizaciju Porezne uprave, a ideju o javnim ovršiteljima definitivno je odbacila. Na sjednici Vlade ministar financija Slavko Linić predstavio je zakonski prijedlog vezan za modernizaciju Porezne uprave, a najznačajnija novina jest ustrojavanje Ureda za velike porezne obveznike. Uz postojećih 20 područnih ureda, ovaj novi ured biti će zasebna jedinica sa sjedištem u Zagrebu s nadležnošću za velike porezne obveznike na području cijele zemlje.

Fokus zanimanja ovog ureda biti će 600 velikih tvrtki koje doprinose sa 46 posto u svim uplaćenim doprinosima i porezima.

Radi se o obveznicima koji su lani ostvarili više od 400 milijardi kuna prihoda i zapošljavaju četvrtinu svih zaposlenih u zemlji. Kako je istaknuo ministar Linić, Porezna je uprava do sada velike kapacitete trošila na nadzor malih poduzetnika. U svjetlu toga posebno je zanimljiv podatak da su veliki porezni obveznici, unatoč svojem značaju za proračun i cijelu ekonomiju, prošle godine bili minimalno obuhvaćeni poreznim nadzorom. Naime, kod tek pet posto velikih obveznika lani su na vrata zakucali inspektori Porezne uprave.


U ministarstvu tvrde kako nadzor velikih obveznika zahtijeva specifična znanja i metode rada, a zbog različite kvalifikacijske strukture zaposlenika u Poreznoj upravi, postojeći područni uredi ne mogu osigurati jednako kvalitetno praćenje velikih tvrtki. Osnivanje ureda za velike porezne obveznike neće posebno koštati jer će na novo radno mjesto biti preraspoređeni postojeći službenici Porezne uprave.


Ministarstvo pravosuđa predstavilo je konačan prijedlog Ovršnog zakona kojim javni ovršitelji definitivno nikada neće zaživjeti. Kako je istaknula zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković-Kunšt, analiza broja i strukture ovrha i opterećenosti sudova pokazala je da se njihovo rasterećenje i pojednostavljivanje cijelog postupka ovrhe neće ostvariti uvođenjem javnih ovršitelja. Naime, provedba ovrhe prema postojećim zakonskim rješenjima ne zahtijeva takve promjene koje bi opravdale uvođenje službe javnih ovršitelja. Tako kao glavna institucija za operativno provođenje ovrha ostaje Fina, a Artuković-Kunšt najavila je i skorašnje osnivanje Ovršnog suda.