Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, ujedno i član Upravnog vijeća ECB-a izjavio je za Reuters da monetarna politika mora biti dovoljno restriktivna da spusti temeljnu inflaciju, kao i da će se vjerojatno nakon ožujka vidjeti "još aktivnosti" po pitanju kamatnih stopa u eurozoni, no da će se pričekati podaci pa će se u svibnju, lipnju i srpnju odlučiti.

Europska središnja banka (ECB) početkom veljače ponovno je podigla kamatne stope, za pola postotnog boda, poručivši da i dalje planira obuzdavati inflaciju u eurozoni kočenjem potražnje, unatoč posustajanju gospodarskog rasta.

ECB je najavio da će i na sjednici u ožujku ponovo podići kamatne stope za pola postotnog boda, a na pitanje novinara trebaju li se očekivati daljnja povećanja kamatnih stopa i nakon ožujka, Vujčić je rekao da je vjerojatno da će se nakon ožujka vidjeti "još aktivnosti" po pitanju stopa.

"No, pričekat ćemo da stignu podaci i onda ćemo u svibnju, lipnju i srpnju odlučiti što ćemo učiniti", rekao je Vujčić, koji je s ulaskom Hrvatske u eurozonu postao i član Upravnog vijeća ECB-a.

Upitan može li se očekivati da će politika podizanja kamatnih stopa biti okončana do ljeta, Vujčić je kazao da se to ne može unaprijed "kalendarski" određivati, a također, rekao je i da ne želi govoriti o perspektivi smanjivanja kamatnih stopa, u trenutku kada smo još u procesu njihova podizanja.

Da bi se moglo reći da politika ECB-a funkcionira mora se vidjeti kontinuirani pad temeljne inflacije, istaknuo je Vujčić, dodajući da je očito da je temeljna inflacija još uvijek previsoka.

ECB bi u ožujku mogao revidirati "prema dolje" prognozu ukupne inflacije

Na pitanje novinara kada bi se to moglo dogoditi, Vujčić je rekao da prvi podaci o inflaciji za siječanj koji pokazuju niže inflacijske pritiske od očekivanih, zatim jači euro i novi terminski ugovori za energiju, robu i hranu, ukazuju da bi u ožujku moglo doći do revizije "prema dolje" prognoze ukupne inflacije.

Izjavio je i da ponovno "otvaranje" Kine predstavlja rizik, no također, postoj i mnogo velikih, energetski vrlo intenzivnih tvrtki koje su smanjile ili obustavile proizvodnju jer su cijene energije bile iznad razina rentabilnosti.

"Cijene su zabilježile oštar pad, pa ih možete ponovno otvoriti, a to bi na neki način, u određenoj mjeri, moglo djelovati i kao automatski stabilizator cijena", ocijenio je Vujčić, koji je naveo i primjer kutinske Petrokemije na koju otpada, ustvrdio je, 25 posto ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj.

Sada su zatvoreni, ali uz niže cijene plina možda ponovno pokrenu proizvodnju", kazao je.

Pad temeljne inflacije bi mogao podrazumijevati relativno visoku žrtvu

Vujčić vjeruje da je ukupna inflacija dosegla svoj vrhunac. "Vjerujem da je tako, već sam u studenom ustvrdio da me ne brine daljnji rast inflacije, nego njezina ustrajnost".

Poručio je da monetarna politika mora biti dovoljno restriktivna da gurne temeljnu inflaciju "prema dolje". "To nije lak zadatak jer bi mogao podrazumijevati relativno visoku žrtvu", istaknuo je Vujčić.

No s druge strane, rekao je, postoji mogućnost da će ukupna inflacija pasti na ciljanih dva posto mnogo ranije nego što se očekivalo, zbog različitih čimbenika koji djeluju na strani ponude (...) i koji bi mogli oštro smanjiti ukupnu inflaciju, ispod temeljne.

"U tom bi slučaju zadatak kreatora monetarne politike također bio težak, no u drugom smislu. Morali bismo objasniti javnosti zašto držimo restriktivnu monetarnu politiku ako je ukupna inflacija već pala", pojasnio je Vujčić.

Cijeli proces usporavanja inflacije može biti više ili manje izazovan, rekao je guverner HNB-a, uz ocjenu da se europsko gospodarstvo sada nalazi u boljoj poziciji nego prije dva ili tri mjeseca, između ostalog i s obzirom na blagu zimu, pad cijena energije i smanjena "uska grla" u opskrbi.

Vujčić: Iskustvo Hrvatske se ne razlikuje od drugih zemalja kada su uvodile euro

Upitan o "angedotalnim dokazima" o jednokratnoj inflaciji do koje je došlo ulaskom Hrvatske u eurozonu, kada je poslovni sektor "prilagodio" cijene, Vujčić je rekao da se to doista dogodilo, no da to ne smatra problemom.

"Naše iskustvo se ne razlikuje od drugih zemalja kada su uvodile euro", ustvrdio je, dodavši i da su podaci o inflaciji u siječnju pokazali da je bilo određenog utjecaja uvođenje eura na cijene, posebice u uslugama.

"Ali to je bilo očekivano i nije bilo veliko, vjerojatno oko 0,3 do 0,4 postotna boda, jednokratno. To je uvelike u skladu s nalazima u svim ostalim zemljama koje su uvele euro", izjavio je Vujčić u razgovoru za Reuters u petak, koji dodaje da se na Vujčića, kao i na većinu guvernera s "bivšeg komunističkog istoka Europe", gleda kao na "jastreba", što podrazumijeva da ima oštriji pristup u monetarnoj politici.