Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić potvrdio je u srijedu da će Vladin paket antiinflacijskih mjera biti predstavljen sutra, poručivši da će se mjerama pokušati disciplinirati pojedine segmente agregatne potražnje.

U izjavi nakon sastanka parlamentarne većine, Ćorić je izvijestio da je koalicijskim partnerima predstavljen paket antiinflacijskih mjera s kojim će sutra biti upoznata i javnost. Partneri su paket podržali, a Ćorić vjeruje da će naići i na potporu stručne javnosti.

O detaljima paketa, kojim se "adresira povećana agregatna potražnja u Hrvatskoj" nije želio govoriti, no dodatno je pojasnio prošlotjednu izjavu da će paket služiti "hlađenju" gospodarstva, Rekao je da se termin "zagrijanosti ekonomije" u ekonomskoj teoriji vrlo uobičajeno koristi za situacije kada se nešto više stope gospodarskog rasta djelomično "prelijevaju" i na cijene.

"To je situacija u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo", istaknuo je.

Kazao je da je inflacija u Hrvatskoj u posljednje vrijeme dobrim dijelom posljedica događanja na Bliskom istoku, međutim na nju utječe i domaća ekonomija sa svojom aktivnošću, koja je "u pravilu višestruko jača od primjerice one na razini eurozone",

"Ideja s kojom smo išli u ovaj paket (...) je da tu ′zagrijanost′ na neki način smanjimo, što će značiti da mjere s kojima idemo će pokušati pojedine segmente agregatne potražnje disciplinirati", izjavio je Ćorić.

"Ono o čemu ćemo razgovarati sutra i u narednim danima, kroz rasprave na ovu temu, tiče se prije svega dijela inflatornih pritisaka koji su generirani u samoj ekonomiji, dakle u različitim segmentima potrošnje. U tom smislu (...) ovaj paket usmjeren je na sve segmente gospodarstva", zaključio je.

Upitan o kritici sindikata "da će se inflacija lomiti preko njihovih leđa" te hoće li biti "rezanja" plaća u javnom sektoru, Ćorić je rekao da paket nije promišljen, odnosno u njegovoj konstrukciji uopće se nije išlo za tim da "naši socijalni partneri budu oštećeni". To nije bila opcija", poručio je.

Raduje odbijanje MOL-ovog odštetnog zahtjeva

Na pitanje novinara kako dugoročno vidi situaciju oko Ine i MOL-a, podsjetio je da je, kada je još bio ministar gospodarstva, napravljena evaluacija i Mađarima prezentirani uvjeti u okviru kojih je Hrvatska spremna preuzeti njihov udio u Ini, no MOL na te uvjete nije pristao.

I proteklih godina, kada nije bio član Vlade, vođeni su razgovori na tu temu, kazao je Ćorić, poručivši da Republika Hrvatska ima trajnu želju preuzeti Inin biznis. "Međutim, postavlja se pitanje je li to, s obzirom na pozicije mađarske strane, kratkoročno, srednjoročno i dugoročno moguće", izjavio je.

Rekao je i da raduje odbijanje MOL-ovog zahtjeva pred Međunarodnim arbitražnim sudom, kojim je mađarska kompanija tražila odštetu od RH zbog navodne povrede ugovora o plinskom poslovanju.

"Naravno da nas to raduje, Republika Hrvatska je uštedila određen novac (...) i pokazala prije svega pred arbitražnim sudom da je u kontekstu ovih zahtjeva Hrvatska u pravu, a da oni (MOL, op.a.) nisu bili objektivni", kazao je Ćorić.

Podsjetimo, MOL je arbitražu protiv Republike Hrvatske pokrenuo 2023. godine, a tijekom postupka je tvrdio da je Hrvatska povrijedila Ugovor o plinskom poslovanju i Prvu izmjenu ugovora o plinskom poslovanju i tražio naknadu štete u iznosu većem od 36 milijuna eura odnosno alternativno naknadu štete za Inu u iznosu većem od 91 milijun eura.