Ukidanje prireza, prosperitetnije gospodarstvo. Tako u najkraćim crtama glasi nova formula oporavka ministra financija Slavka Linića , koju je ponudio predstavljajući novi porez na nekretnine.

Naime, nakon što uvede porez na nekretnine, država planira ukinuti prirez. Linić, doduše, nije govorio o rokovima u kojima bi lokalnu samoupravu riješio jednog od najizdašnijih punjača njenih proračuna.

Ipak, uvođenjem poreza na nekretnine, prihodi od kojeg će se slijevati u lokalne blagajne, otvorit će se, kaže, prostor smanjenju ili ukidanju "suvišnih i opterećujućih poreza i drugih parafiskalnih nameta". Prirez na toj crnoj listi, čini se, kotira negdje na samom vrhu.

Ukidanje prireza, tvrde u poduzetničkim krugovima, pozitivno bi se odrazilo kako na poslovanje tvrtki tako i na gospodarstvo u cjelini.

U toj win-win situaciji radnici bi dobili veće neto plaće, poslodavci veću proizvodnost svojih zaposlenika, a gospodarstvo, koje već četiri godine sve dublje tone u recesijski glib, novu slamku spasa. Konačan rezultat tako sročene jednadžbe trebalo bi biti podizanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Ne čudi stoga što poslodavci načelno podržavaju najavu ukidanja prireza.

- Radnici bi time dobivali veće neto plaće. Poslodavci bi na taj način, zadržavanjem istih bruto plaća, zapravo stimulirali rad radnika, a djelatnici bi postali produktivniji. K tome, veća neto plaća značila bi i poticaj potrošnji, što bi opet potaklo gospodarski rast - ocjenjuje Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje, u čijem sustavu radi oko 130 radnika, te istaknuti član Hrvatske udruge poslodavaca.

Računica pokazuje da bi radnicima s bruto plaćom od 10.000 kuna ukidanjem prireza u Zagrebu ostalo oko 210 kuna više.

Zagrebački prirez od 18 posto najviši je u državi i prlično sužava manevarski prostor za povećanje potrošnje prosječnog građanina, posebno ako taj namet ostane i nakon što se uvede porez na nekretnine. U Splitu bi, pak, ukidanjem prireza od 10 posto neto iznosi porasli za nešto više od 116 kuna. Naime, za toliko se u drugom po veličini gradu u zemlji smanjuje bruto plaća od 10.000 kuna.

Ipak, malo tko vjeruje da će se središnja država doista odlučiti na potez koji bi lokalnu samoupravu lišio povećeg komada proračunske torte. Na tako nešto, kažu, teško je računati čak i u uvjetima uvođenja poreza na nekretnine. Kada se svemu još doda to da nas čeka godina u kojoj se održavaju lokalni izbori, u kojima je naglasak na obećanjima i potrošnji, a ne na štednji i odricanjima, čini se da nema puno prostora za ukidanje prireza. Barem ne u kratkom roku.