Kreditne institucije u Hrvatskoj, ukupno njih 20, u prošloj su godini poslovale s 1,4 milijarde eura dobiti, što je za 6,1 posto manje nego na kraju 2024., najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB), koji pokazuju i da se njihova ukupna imovina u tom razdoblju povećala za više od osam posto.

U 2025. godini ukupna imovina kreditnih institucija, od kojih je 19 banaka i jedna stambena šredionica, povećala se u odnosu na kraj 2024. za 8,3 posto, na 91,1 milijardu eura. Iz HNB-a ističu da se imovina povećala kod većine kreditnih institucija.

Ukupni krediti i predujmovi povećali su se u usporedbi s krajem 2024. godine za 0,7 milijardi eura ili 1,1 posto. Visokolikvidna sredstva (sredstva kod središnje banke i ostali depoziti po viđenju) smanjila su se, dok se rast kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava nastavio, navode iz središnje banke.

Neprihodonosni krediti i predujmovi (NPL) smanjili su se za 2,9 posto, pod utjecanjem smanjenja u portfelju kredita nefinancijskim društvima, a u portfelju kredita kućanstvima blago su se povećali. Tako se udio loših kredita u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju 2025. malo se smanjio u usporedbi s krajem 2024., na 2,3 posto.

Iz HNB-a ističu i da su se pokazatelji profitabilnosti kreditnih institucija u tom razdoblju smanjili - prinos na imovinu (ROA) s 1,9 na 1,6 posto, a prinos na kapital (ROE) sa 16,3 na 14,6 posto.

Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, ističu iz HNB-a, a stopa ukupnoga kapitala smanjila se s 24 na 22,7 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto, naglasili su.

Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Na kraju 2025. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100 posto, a prosječni LCR iznosio je 213 posto, naeli su iz HNB-a.