Sektor stanovništva u svibnju ove godine nastavio se razduživati već 11. mjesec zaredom, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke prema kojima su ukupni krediti stanovništva krajem svibnja dosezali 118,1 milijardu kuna, što je za 10,2 milijarde kuna ili 8 posto manje nego godinu dana ranije.

Time su, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), unatoč njihovom blagom mjesečnom rastu za 146 milijuna kuna, odnosno 0,1 posto, krediti stanovništvu nastavili padati 11. mjesec zaredom na godišnjoj razini, a bili su niži i u usporedbi s koncem prošle godine - za 6,4 milijarde kuna tj. 5,1 posto. 

Razduživanje sektora stanovništva, kažu iz RBA, snažno je podržano, uz ostalo, i učincima konverzije kredita u ′švicarcima′. Posljedično su se stambeni krediti, koji čine najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu (od 44 posto), krajem svibnja spustili na 52,4 milijarde kuna. U odnosu na travanj to predstavlja pad za 0,2 posto, odnosno 119 milijuna kuna, dok u usporedbi s istim mjesecom lani taj pad iznosi 15,2 posto, odnosno 9,4 milijarde kuna.

Stoga i u valutnoj strukturi stambenih kunskih kredita s valutnom klauzulom od konca prošle godine značajno raste udio kredita vezanih uz euro dok istovremeno krediti vezani za švicarski franak bilježe snažan pad. Tako su krajem svibnja ukupni stambeni krediti vezani za euro iznosili 42,7 milijardi kuna, što je za više od 8 milijardi kuna ili 23,2 posto više nego u istom mjesecu lani, dok su se istodobno krediti vezani za švicarski franak krajem svibnja spustili na 2,1 milijarde kuna, što je 20,3 milijardi kuna manje u odnosu na lanjski svibanj.

Promatrano prema vrsti kredita, nakon stambenih kredita, s udjelom od 34 posto, slijede gotovinski nenamjenski krediti, koji su krajem svibnja dosegnuli 40,2 milijarde kuna, zabilježivši mjesečni porast za 241 milijun kuna ili 0,6 posto te godišnji od gotovo 800 milijuna kuna ili 2 posto.

"Gotovinski nenamjenski krediti su ujedno i jedina skupina kredita stanovništvu koja bilježi rast na godišnjoj razini. Drugim riječima, godišnjem padu ukupnih kredita sektoru stanovništva pridonijele su sve preostale komponente kredita prema namjeni: potrošački, stambeni, hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima. Obzirom na veću osviještenost (i averziju) klijenata prema riziku te na još uvijek prisutne strukturne slabosti na tržištu rada, u idućim mjesecima ne očekujemo znatniji zaokret u ukupnoj kreditnoj potražnji od strane sektora stanovništva", kažu iz RBA.