Nakon što je travanjskim Izvješćem o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države potvrđen fiskalni napredak uz višak konsolidirane opće države drugu godinu za redom te nastavak smanjenja udjela duga opće države u BDP-u (na 74,6 posto), prema najnovijim podacima HNB-a dug opće države je u veljači, uz 1,4 posto rasta u odnosu na siječanj, na godišnjoj razini bio viši za 2,1 posto te je na kraju veljače prema metodologiji ESA 2010 iznosio je 287,7 milijardi kuna.

U odnosu na kraj 2018. dug opće države bio je viši za gotovo tri milijarde kuna ili jedan posto, pri čemu su navedena kretanja posljedica povećanja unutarnje komponente javnog duga, kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

U odnosu na veljaču 2018. dug opće države viši je za gotovo šest milijardi kuna ili 2,1 posto. Pri tome je vanjska komponenta javnog duga na godišnjoj razini bila niža za 4,4 milijarde kuna odnosno 4,1 posto te je krajem veljače iznosila 104,6 milijardi kuna. Unutarnja komponenta povećana je za 10,5 milijardi kuna ili 6,1 posto, na 183,1 milijardu kuna.

Krajem veljače domaća izdana jamstva opće države iznosila su 3,4 milijarde kuna, od čega su 1,7 milijardi kuna jamstva dana za kredite HBOR-a dok su inozemna jamstva opće države bila na razini od 2,9 milijardi kuna.

S obzirom na predviđeni nastavak gospodarskog rasta u ovoj godini, udio javnog duga u BDP-u trebao bi nastaviti padati, kažu analitičari RBA-a, koji navode i da je jačanje kune u odnosu na euro dodatan čimbenik koji bi trebao pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u.

Očekuju i da će, uz nastavak visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa na europskom i domaćem financijskom tržištu, država zasigurno uspješno (re)financirati svoje obveze po dospijeću. Tome, po njihovoj ocjeni, u prilog ide i nedavni povratak Hrvatske na investicijsku razinu kreditnog rejtinga Standard&Poor′s, a sličan potez očekuju u petak od agencije Fitch.

Dodaju da podrška fiskalnoj metrici dolazi i od očekivanja glede turističke sezone, što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna.

Zaključuju da će, uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a, ta kretanja pozitivno utjecati na statistiku javnog duga.