U prvih deset mjeseci 2005. godine prosječna godišnja stopa rasta inozemnog duga iznosila 10,3% dok je u istom razdoblju 2004. godine iznosila čak 26,6%.
Inozemni dug RH na kraju listopada 2005. iznosio je 24,2 milijardi eura odnosno 82,4% BDP-a, dok je u odnosu na isti mjesec 2004. godine zabilježeno povećanje inozemnog duga RH za 10,2%.
Unatoč povećanju razine inozemnog duga nastavljen je trend njegovog sporijeg rasta. Tako je u prvih deset mjeseci 2005. godine prosječna godišnja stopa rasta inozemnog duga iznosila 10,3% dok je u istom razdoblju 2004. godine iznosila čak 26,6%. Na usporavanje intenziteta rasta vanjskog zaduženja najviše je utjecala orijentacija države na zaduživanje na domaćim tržištima kapitala. Inozemni dio duga države krajem listopada iznosio je 6,94 milijarde eura ili 28,7% ukupnog inozemnog duga Hrvatske.
Također država je smanjila svoju inozemnu zaduženost i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na kraj rujna dug je smanjen za skoro 50 milijuna eura, a u odnosu na listopad 2004. za skoro 600 milijuna eura. Krajem listopada 2005. inozemni dug poslovnih banaka iznosio je 8,27 milijardi eura što čini 34,2% ukupnog inozemnog duga RH. U odnosu na listopad 2004. poslovne banke su povećale svoju inozemnu pasivu za dodatnih 1,48 milijardi eura što predstavlja rast od 21,8% na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini inozemni dug poslovnih banaka također je povećan i to za 296 milijuna eura. Na kraju promatranog mjeseca inozemni dug ostalih domaćih sektora iznosio je 6,7 milijardi eura ili 18,7% više nego u listopadu 2004 dok na je na mjesečnoj razini zabilježeno neznatno smanjenje.
Analitičari RBA očekuju da bi do kraja 2005. godine udio inozemnog duga u BDP-u mogao ostati na sadašnjoj razini. Tijekom narednih nekoliko godina može se očekivati smanjenje udjela inozemnog duga u BDP-u prvenstveno uslijed sve većeg zaduživanja države na domaćem tržištu te mjera HNB-a da usmjerenih na usporavanje rasta zaduživanja poslovnih banaka u inozemstvu. izvor: www.bankamagazine.hr