Na mjesečnoj razini javni dug, koji obuhvaća unutarnji i inozemni dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države, je smanjen za 2,1 milijardu kuna ili za 0,8 posto.

Analitičari Raiffaisenbank Austria (RBA) u analizi najnovijih (revidiranih) podataka središnje banke ističu da podatci za prosinac 2018. potvrđuju nastavak pada udjela ukupnog javnog duga u BDP-u i četvrtu godinu za redom (za 3,7 postotna boda u odnosu na kraj 2017.). "Tako se u relativnom izrazu javni dug opće države krajem prosinca spustio na 74,1 posto BDP-a", navode u analizi objavljenoj u srijedu.

Iz RBA pritom izdvajaju nekoliko ključnih čimbenika koji su išli u prilog relativnom smanjenju javnog duga u prošloj godini.

"Nastavak povoljnih fiskalnih kretanja u konačnici su polučila manjim potrebama države za zaduživanjem. Iako, treba napomenuti kako će jamstva izdana brodogradilištima koja su plaćena krajem godine (te će se prema metodologiji ESA 2010 uključiti u rashode opće države) negativno utjecati na saldo proračuna u 2018.", ističu analitičari RBA.

Nadalje, nastavljaju, u okruženju visoke razine likvidnosti i nastavku razdoblja niskih kamatnih stopa poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu doprinijeli su smanjenju kamatnih stopa, čime su smanjeni izdaci za kamate te je poboljšana i ročna struktura duga.

Kao jedan od čimbenika koji je utjecao na iznos nominalnog duga iskazanog u kunama ističu i kretanje tečaja kune u odnosu na euro. "Naime, s obzirom na činjenicu da je gotovo 75 posto duga u eurima ili je vezan za euro, jačanje kune u odnosu na euro (za 0,6 posto na godišnjoj razini) utjecalo je i na smanjenje javnog duga iskazanog u kunama", zamjećuju analitičari RBA.

Naposljetku, ističu, pad udjela javnog duga u BDP-u posljedica je solidnog gospodarskog rasta od realnih 2,6 posto.

Po podatcima HNB-a, inozemni dug opće države je krajem prošle godine iznosio je 102,9 milijardi kuna, što je u odnosu na kraj 2017. godine smanjenje za 8,5 milijardi kuna, ili za 7,7 posto, dok je istodobno unutarnja komponenta javnog duga porasla za nešto više od četiri posto ili za gotovo sedam milijardi kuna, na 179,9 milijardi kuna.

Na ukupna kretanja javnog duga ponajviše utječe središnja država, koja je prošle godine povećala unutarnji, a smanjila inozemni dug.

Krajem 2018. godine inozemni dug središnje države iznosio je 102,6 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini smanjenje za 8,5 milijardi kuna (pri čemu je dug po dugoročnim vrijednosnim papirima smanjen za 4,2 milijarde a po kreditima za 4,1 milijardu kuna).

Središnja je država istodobno povećala zaduženje na domaćem tržištu te je njen unutarnji dug krajem prošle godine iznosio 175,3 milijarde kuna, što je 6,7 milijardi kuna više nego krajem 2017. godine. Taj je porast ponajprije posljedica povećanja zaduženja po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira, za sedam milijardi kuna, na 126,4 milijarde kuna.

Analitičari RBA procjenjuju da bi, s obzirom na predviđeni nastavak gospodarskog rasta u ovoj godini (iako nešto sporijom dinamikom), udio javnog duga u BDP-u mogao nastaviti s padom.

"Jačanje kune u odnosu na euro dodatan je čimbenik koji bi trebao pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u. Također, uz nastavak uvjeta visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa na europskom i domaćem financijskom tržištu, država će zasigurno uspješno (re)financirati svoje obveze po dospijeću. Tome u prilog ide i nedavna ocjena kreditnog rejtinga kojom se Hrvatska vratila u društvo s investicijskim rejtingom", ističu iz RBA.

Dodaju kako će i očekivanja od turističke (pred)sezone djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna. Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a, ta će kretanja svakako pozitivno utjecati na statistiku javnog duga, napominje se u analizi.

"Ipak, treba naglasiti da visina javnog duga u Hrvatskoj jasno upozorava na ranjivost i nužnost daljnje fiskalne konsolidacije uz istovremeno stvaranje preduvjeta za održiv dugoročni rast. Naime, s udjelom javnog duga u BDP-u od 74 posto Hrvatska znatno premašuje prosjek usporedivih država srednje i istočne Europe (49,4 posto BDP-a) te država s jugoistoka Europe (41,6 posto)", navode analitičari RBA.