Američki proračunski manjak i javni dug bit će u ovoj godini znatno iznad dugoročnog prosjeka, a rast će i do sredine stoljeća, uz veliki teret kamata i pojačanu državnu potrošnju na zdravstvenu skrb zbog starenja populacije i slabiji gospodarski rast, prognozira institut CBO.

U fiskalnoj 2025. godini koja završava 30. rujna proračunski manjak iznosit će 6,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), izračunali su u CBO-u, i bit će niži za 0,2 postotna boda nego u fiskalnoj 2024.

To znači da će biti znatno viši od dugoročnog prosjeka u razdoblju od 1995. do 2024. godine koji iznosi 3,9 posto BDP-a

Zadržat će se iznad šest posto i u 2035., a do 2055. prekoračit će sedam posto, pokazuju najnovije dugoročne proračunske projekcije instituta koji zapošljava bivše dužnosnike ministarstva financija i središnje banke i bivše zastupnike Kongresa.

Kada se isključe troškovi kamata, manjak bi u ovoj godini trebao iznositi 3,0 posto BDP-a i biti manji za 0,3 postotna boda nego u fiskalnoj 2024. Do 2055. spustit će se na 1,9 posto.

Javni dug bit će i u ovoj godini izjednačen s vrijednošću BDP-a i bit će znatno iznad prosjeka u proteklih 30 godina koji iznosi 60 posto BDP-a. U fiskalnoj 2029. premašit će BDP za sedam posto i dosegnuti novu najvišu razinu mjerenu udjelom u BDP-u od kraja Drugog svjetskog rata. U 2035. trebao bi ga premašiti za 18 posto, a u 2055. za čak 56 posto.

Projekcije se temelje na zakonima koji su bili na snazi do kraja siječnja ove godine, napominju u institutu. Donald Trump ušao je u Bijelu kuću i usvojio je u kratkom roku niz uredbi, uz najavu da namjerava znatno smanjiti državnu potrošnju, ali i produljiti porezne olakšice koje bi trebale isteći krajem ove godine.

Teret kamata

Veliki teret državnim financijama bit će neto kamate koje će u tekućoj fiskalnoj godini dosegnuti vrijednost od 3,2 posto BDP-a, a do 2055. porast će na čak 5,4 posto BDP-a.

Starenje populacije nosi i veće troškove zdravstvene skrbi, pa će potrošnja na velike programe zdravstvene skrbi porasti s 5,8 posto BDP-a u fiskalnoj 2025. na 8,1 posto BDP-a u 2055., kada će zajedno s programima socijalne skrbi činiti polovinu primarne državne potrošnje, izračunali su u CBO-u.

Stanovništvo će pak u idućih 30 godina rasti sporije nego u protekla tri desetljeća, što će, kako kažu, zakočiti gospodarsku aktivnost, s obzirom na sve manju radnu snagu.

Realni BDP trebao bi u fiskalnoj 2025. godini porasti za 2,1 posto, nešto slabije od dugoročnog prosjeka. Do 2055. trebao bi usporiti na 1,4 posto.

"Bujanje duga usporilo bi gospodarski rast, povećalo otplatu kamata stranim vlasnicima američkog duga i stvorilo značajne rizike za fiskalne i gospodarske izglede", upozoravaju u institutu.

Kamatne stope na 10-godišnje državne obveznice trebale bi se u ovoj fiskalnoj godini blago smanjiti, na 4,1 posto. U 2055. trebale bi biti tek neznatno niže i iznositi 3,8 posto, zbog pojačanog državnog zaduživanja i sporijeg povećanja radne snage, izračunali su.