Radi se vjerojatno o posljednjoj velikoj šansi za Hrvatsku što se tiče pitanja, krupnih stranih strateških investicija. Odustajanjem Rusije od Južnog toka, Hrvatska je dobila veliku priliku da postane jedna od ključnih točaka energetskih tokova u Europi.

Planovi za terminal LNG na Krku postoje već jako dugo vremena, ali problem je u tome što se stvari odvijaju presporo što dovodi u opasnost čitav projekt. A projekt je veoma jasan, dok su njegovi pozitivni učinci na domaću ekonomiju ogromni. LNG, ili čak CLNG (compressed liquid natural gas) bi od strane dobavljača brodovima stizao u LNG terminal na Krku gdje bi se prerađivao u kruti oblik i onda plinovodima slao daljnjim naručiteljima. Američki State department je nakon sjednice Energetskog vijeća pod predsjedanjem Johna Kerryja medijima objavio kako je LNG terminal na Krku važan dio energetske strategije SAD-a, ali ova informacija nije na pravi način plasirana u javnost.

Naime, mnogi lobisti, pokušavaju opet nešto uščićariti za sebe, pa tako jedni guraju Poljake, drugi Kineze, a neki čak zastupaje interese i jednih i drugih. J.P. Morgan Chase je već dao pismene garancije za ulaganje u LNG terminal na Krku, a privatni investitor kojeg predstavljaju, uz podršku čitave američke administracije voljan je financirati i izgradnju plinovoda prema Mađarskoj i ostalim državama.

Angažirat će domaće tvrtke na izgradnji te će se zaposliti veliki broj ljudi. U sam projekt će investirati milijarde kuna kapitala, ali još bitnija stvar jest da privatni investitor koji financira čitav projekt ima dodatne planove za investiciju u Hrvatskoj. Zbog prijašnjih iskustava s tim planovima, razumljivo, ne želi izlaziti u javnost. Međutim, po onome što SEEbiz doznaje iz povjerljivih izvora, radi se o velikim investicijama koje bi Hrvatskoj omogućile stalne prihode.

Stalni prihod dolazio bi i od samog LNG terminala jer investitor, koji je ujedno i budući dobavljač LNG-a, pristaje da država zadrži vlasnički udio u čitavom projektu. Hrvatska, de facto, ne mora investirati vlastiti veliki kapital, već isključivo omogućiti da se čitav projekt ubrza, jer s obzirom na to da mnoge države imaju ugovore s Gazpromom do 2018. godine, izgradnja mora početi odmah, kako se čitava Europa ne bi našla u teškoj situaciji, težoj nego što je danas.

Zbog toga, u krivu je Ljubo Jurčić kada govori da bi je veća korist za Hrvatsku izgradnja desetak farmi krava, nego LNG terminala na Krku. Govori li Jurčić tako zbog neznanja ili ima neke druge interese, prosudite sami. Kako god bilo, State department je svoje rekao, privatni investitor predstavlja i samu američku politiku.

Koristi za Hrvatsku su velike, ali ako se nastave odugovlačenja i razne pogrešne interpretacije, lobiranja i kombinaranja, može se dogoditi da se Amerikanci opet predomisle. Bila bi to nesaglediva šteta za Hrvatsku.