Tako je u svibnju javni dug bio za 1,2 milijarde kuna ili 0,4 posto manji u odnosu na travanj, no u odnosu na svibanj prošle godine porastao je za 5,25 milijardi kuna ili 1,8 posto.

"Povećanje duga na godišnjoj razini odraz je rasta unutarnje komponente javnog duga koja je krajem svibnja porasla do 185,3 milijarde kuna te je zabilježila godišnji rast od 10,9 milijardi kuna, 6,2 posto, a posljedica je rasta na stavci dugoročni dužnički vrijednosni papiri", navode analitičari RBA.

Inozemna komponenta javnog duga iznosila je, pak, krajem svibnja 105,4 milijarde kuna, što je za 5,5 milijardi ili 5 posto manje u odnosu na isti lanjski mjesec.

Zbog tih kretanja, udjel unutarnje komponente javnog duga u ukupnom javnom dugu dosegnuo je u svibnju 63,8 posto, dok je godinu dana prije iznosio 61,1 posto.

"Rast unutarnje komponente javnog duga posljedica je poboljšanja uvjeta zaduživanja na domaćem tržištu koji su dodatno pojačani ekspanzivnom monetarnom politikom koju provodi HNB", ističu analitičari RBA.

Ističu i to da će, bez obzira na relativna poboljšanja u kretanju javnog duga, što je rezultiralo smanjenjem vanjske ranjivosti te poboljšanjem ročne, kamatne i valutne strukture, visoki troškovi servisiranja dugova u idućem razdoblju i dalje vršiti pritisak na hrvatske javne financije.

"Iskorištavanje razdoblja povoljnih gospodarskih kretanja, kao prilike za ostvarivanje proračunskih suficita i smanjenje javnog duga, stvorilo bi veći prostor za protucikličko djelovanje u vrijeme negativnih gospodarskih kretanja", zaključuju analitičari RBA.