Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem svibnja ukupni bruto inozemni dug spustio se na 44 milijarde eura. Tako je uz mjesečni pad od 341 milijun eura (0,8 posto) ukupni bruto inozemni dug u odnosu na lanjski svibanj niži za 5,1 milijardu eura odnosno 10,4 posto što je i šesti mjesec zaredom otkako se bilježi pad vanjskog duga na godišnjoj razini

Tijekom prvih pet mjeseci ove godine razina ukupnog bruto inozemnog duga smanjena je za 1,5 milijardi eura što je za 3,3 posto niže u odnosu na kraj 2015.

Najveći doprinos godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga došao je od komponente drugih monetarnih financijskih institucija čiji je dug koncem svibnja iznosio 5,7 milijardi eura. Premda je u odnosu na travanj zabilježio mjesečni rast od 210 milijuna eura (3,8 posto), na godišnjoj razini se bruto inozemni dug drugih monetarnih institucija nastavio smanjivati, što je prvenstveno posljedica nastavka razduživanja bankarskog sektora (koje datira od svibnja 2012. godine).

Tako je u odnosu na isti mjesec lani, zabilježio značajan pad od 2,7 milijardi eura ili 31,7 posto. U prvih pet mjeseci bruto inozemni dug drugih monetarnih institucija smanjio se za 396 milijuna eura te je u odnosu na kraj prošle godine niži za 6,5 posto.

Također, značajan doprinos smanjenju vanjskog duga došao je od sektora opće države čiji je bruto inozemni dug krajem promatranog mjeseca iznosio 15 milijardi eura. Uz blagi mjesečni rast od 91 milijun eura (0,6 posto) zabilježen je i treći mjesec zaredom godišnji pad bruto inozemnog duga komponente opće države (za 1,3 milijardu eura odnosno 7,7 posto).

U odnosu na kraj 2015. bruto inozemni dug opće države je niži za 900 milijuna eura ili 5,7 posto. No promatrajući u širem obuhvatu, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) krajem svibnja je iznosila 18,6 milijardi eura. Time je uz mjesečni i godišnji pad (od 0,8% odnosno 5,5%) udio javnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu kliznuo na od 42,2% (0,7 pp niže nego koncem 2015.).

U istom promatranom razdoblju ostali domaći sektori (čiji bruto inozemni iznosi 16 milijardi eura) smanjili su razinu duga za 400 milijuna eura ili 2,4 posto u odnosu na kraj prošle godine. Peti mjesec zaredom zabilježili su i pad duga na godišnjoj razini (za 385 milijuna eura ili 2,3%).

Obzirom na nastavak razduživanja financijskog sektora, ali i uz smanjenje duga komponente opće države te uz predviđeni gospodarski rast, do kraja godine očekujemo niži udio bruto inozemnog duga u BDP-u u odnosu na prethodnu godinu.