Francuska proizvodi 54 milijuna, Italija 50 milijuna hektolitara godišnje, dakle znatno više nego Hrvatska. Ulaskom Hrvatske u EU doći će do znatnih promjena u području vinogradarstva i vinarstva, pri čemu će naš uspjeh ovisiti prvenstveno o spremnosti da moderniziramo proizvodnju i proizvedemo što više kvalitetnih vrhunskih vina, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. "Ulaskom u EU vinarima će biti otvoren put tržištu od 450 milijuna stanovnika pod istim uvjetima koji vrijede za druge zemlje članice, pri čemu će naš uspjeh ovisit u najvećoj mjeri o nama samima, našim mogućnostima i spremnosti da prihvatimo nove izazove", kažu u Ministarstvu. Kako bismo se mogli nositi s konkurencijom koju nosi EU, potrebno je nastaviti podizati višegodišnje nasade te modernizirati proizvodnju u tehnološkom smislu s konačnim ciljem povećanja prihoda i smanjenja troškova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2005., ukupna površina pod vinogradima iznosila je 30.000 hektara. Osim toga posebnu pozornost treba posvetiti kvaliteti vina i proizvodnji vina od autohtonih sorti kako bi se povećala njihova prepoznatljivost na tržištu, kažu u Ministarstvu. "Jačim marketingom i povećanom promocijom hrvatskih vina kako u Hrvatskoj, tako i u EU, te zajedničkim nastupom vinara na tržištu, hrvatska vina moraju pronaći odgovarajući tržišni segment kako bi bila dostupna potrošačima u EU". Hrvatska proizvodi godišnje oko 775.000 hektolitara vina, prema podacima DZS-a. Usporedbe radi, Francuska proizvodi 54 milijuna hektolitara, a Italija 50 milijuna hektolitara godišnje. Najviše vina Hrvatska izvozi u Bosnu i Hercegovinu (38,7 posto) i Njemačku (30,6 posto), a uvozi iz Makedonije (38,5 posto), Bosne i Hercegovine (22,7 posto) i Slovenije (11,4 posto). Europska komisija najavila je nedavno radikalnu reformu europskog vinarskog sektora radi jačanja konkurentnosti europskih vina i zadobivanja izgubljenih tržišta. Reforma bi uključivala smanjenje količine neprodanih viškova vina, poticanje dobrovoljnog krčenja vinograda, povećanje ulaganja u marketing i druge mjere povećanja konkurentnosti europskih vina u odnosu na ona iz SAD-a, Australije i Južne Amerike. Da bi bila provedena, reforma mora dobiti odobrenje svih 27 ministara poljoprivrede zemalja članica. Kakav će utjecaj reforma u EU imati na hrvatski vinarski sektor, u Ministarstvu poljoprivrede ne mogu procijeniti prije nego se objavi nova uredba vijeća o zajedničkom tržištu vina koja se očekuje najranije do kraja ove godine, kažu u Ministarstvu poljoprivrede. Reforma tržišta vina u EU bit će jedna od glavnih tema dvodnevnog sastanka vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva članica EU koji počinje danas u Bruxellesu. Očekuje se da će atmosfera na sastanku biti vrlo napeta te da prijedlozi Europske komisije o reformi tržišta vina u EU neće biti prihvaćeni, barem ne u postojećem obliku, tvrde u Bruxellesu. Posebno je sporan prijedlog o krčenju 200.000 hektara vinograda do 2010., koji EK pokušava "zasladiti" obećanim premijama od 7714 eura po hektaru u prvoj godini reforme. U petoj bi godini taj iznos trebao biti smanjen na 2938 eura po hektaru. Povjerenica EU Mariann Fischer Boel naznačila je da bi se ta mjera mogla kombinirati s programom prijevremenog umirovljenja poljoprivrednika koji odustanu od bavljenja uzgojem i proizvodnjom vina. Sporna je i predložena zabrana dodavanja šećera vinu radi poboljšanja kvalitete koja je suprotstavila članice iz hladnijeg dijela EU poput Njemačke, Francuske, Slovenije, Mađarske, Slovačke i Luksemburga i one iz toplijih dijelova poput Italije i Španjolske. Proizvođači vina iz novih članica EU u istočnoj i srednjoj Europi tvrde da će se planirana reforma tržišta vina prebiti preko njihovih leđa, upozoravajući na njezine moguće dramatične posljedice. "Bude li u EU usvojena ta reforma, smatram da će površina zasađena vinogradima u Mađarskoj biti prepolovljena. To bi proizvelo dramatičnu situaciju", upozorio je predsjednik mađarskog Nacionalnog vijeća udruženja vinara Laszlo Kiss. Naime, vjerojatnije je da će se za krčenje vinograda odlučiti siromašniji poljoprivrednici u istočnoj Europi kako bi ostvarili pravo na pomoć EU nego veliki proizvođači na jugu, i to iako u toj regiji prekomjerna proizvodnja ne predstavlja problem, tumači Kiss. Vinogradare i proizvođače vina dodatno zabrinjava budući model financiranja sektora proizvodnje vina u pojedinim zemljama, o čemu će se barem dijelom odlučivati na temelju visine odgovarajuće pomoći u prošlosti. Nove su članice dobivale manju pomoć iz EU i dodatno su gubile time što nisu proizvodile velike količine viška vina. Naime, EU troši godišnje pola milijarde eura na rješavanje tog viška. "Mađarska bi ubuduće mogla dobivati manje sredstava iz EU za sektor proizvodnje vina, i to upravo u razdoblju kada je taj novac od presudne važnosti kako bi se ulagalo u restrukturiranje sektora, te u sadnju novih vinograda i osuvremenjivanje tehnologije kako bi industrija bila konkurentna", naglasio je Kiss. U novim su članicama svjesni prednosti koje reforma donosi, izražavajući zadovoljstvo namjerom Bruxellesa da agresivnije promovira europska vina i uloži veće napore u suzbijanje uvoza. Naime, u proteklih 10 godina godišnja stopa rasta uvoza iznosila je 10 posto.
EK predlaže da se iskrči 200.000 hektara vinograda
Prošlog je tjedna Europska komisija predstavila prijedloge kojima bi se 1,3 milijarde proračunskih eura, namijenjenih industriji vina, prenamijenile za druge svrhe i iskrčilo 200.000 hektara vinograda. Cilj reforme je pojačati konkurentnost europskih vina suzbijanjem prakse proizvodnje viška vina koju je EU donedavno izdašno financirao, a rezultirala je padom cijena vina. U tu će se svrhu povećati ulaganja u marketing kako bi se europskim vinima omogućilo da uspješno konkuriraju vinima iz takozvanog Novog svijeta poput onih čileanskih i južnoafričkih.