Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP‑u bio je i u drugom tromjesečju znatno ispod prosjeka eurozone dok je proračunski manjak osjetno ′probio′ propisani plafon, pokazali su u srijedu izračuni europskog statističkog ureda.

Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je na polovini godine 88,8 posto, prema preliminarnim izračunima, i bio je veći za 0,4 postotna boda nego na kraju ožujka.

I EU je drugo tromjesečje zaključio s većim udjelom duga u BDP-u, od 82,9 posto. Na kraju ožujka bio je iznosio 82,5 posto, izračunali su statističari.

U odnosu na kraj lipnja prošle godine bio je veći na oba područja za 1,5 postotnih bodova.

Na sredini ove godine bruto dug opće države iznosio je na razini 21‑člane eurozone 14,44 bilijuna eura, a na razini EU‑a 15,95 bilijuna eura. To znači da je u eurozoni bio veći za otprilike 200 milijardi eura nego na kraju ožujka i za 240 milijardi eura na razini Unije.

Hrvatska uz Rumunjsku

Na kraju drugog tromjesečja javni dug iskazan udjelom u BDP‑u probio je propisani ′plafon′ od 60 posto u 11 članica EU‑a, pokazali su podaci.

Najveći je ponovno bio u Grčkoj, gdje je premašio BDP za 40,8 posto. Blizu je i Italija gdje je bio veći za 39,9 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Dug veći od BDP‑a bilježile su još i Francuska i Belgija, za 19,1 odnosno 10,2 posto. Blago je prekoračio BDP i u Španjolskoj, za 1,4 posto.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju drugog tromjesečja iznosio 54,73 milijarde eura, što je odgovaralo 56,2 posto BDP‑a. Na kraju ožujka njegov udio u BDP‑u bio je iznosio 57,8 posto.

Najbliža je Hrvatskoj i na kraju drugog tromjesečja po udjelu javnog duga u BDP‑u bila Rumunjska, gdje je iznosio 59,4 posto.

Najmanji udio javnog duga u BDP‑u bilježila je i na kraju lipnja Estonija, od 26,1 posto. Slijede Danska i Luksemburg, gdje je bio iznosio 27,1, odnosno 28,2 posto.

Manjak iznad ′plafona′

Proračunski manjak na razini eurozone iznosio je u drugom tromjesečju 3,3 posto i bio je za 0,1 postotni bod veći nego u prva tri ovogodišnja mjeseca, izračunali su statističari na temelju sezonski prilagođenih podataka.

EU je pak u drugom tromjesečju bilježio proračunski manjak u visini 3,5 posto BDP-a, veći za 0,4 postotna boda nego prije tri mjeseca.

Propisani plafon od tri posto BDP-a prekoračilo je u drugom tromjesečju 16 članica EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, a daleko najviše Rumunjska sa sezonski prilagođenim proračunskim manjkom od 9,2 posto BDP-a.

I Hrvatska je u razdoblju od travnja do lipnja ′probila′ plafon, i to treći kvartal zaredom, sa sezonski prilagođenim manjkom konsolidirane opće države od 4,0 posto BDP-a, za 0,6 postotnih bodova većim nego u prva tri ovogodišnja mjeseca.

To je ujedno najveći manjak u hrvatskom proračunu, iskazan udjelom u BDP-u, od drugog kvartala 2021. godine, kada je bio dosegnuo 7,5 posto BDP-a, prema tablicama Eurostata.

Limit je prekoračen već u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju, i to prvi puta od proljeća 2024. godine, i iznosio je 3,5 posto hrvatskog BDP-a, pokazuju revidirani podaci europskog statističkog ureda.

Isti udio proračunskog manjka u BDP-u bilježila je u razdoblju od travnja do lipnja Malta, a blizu je i Njemačka, gdje je proračunski manjak iznosio 4,1 posto BDP-a.

Plus u proračunu bilježile su i u drugom tromjesečju Irska, Danska, Grčka, Cipar i Portugal, u rasponu od 3,3 do 0,8 posto BDP-a.