Svjetska banka u svojim najnovijim prognozama predviđa za Hrvatsku u 2014. izlazak iz petogodišnje recesije, uz blagi rast od 0,8 posto, dok za ovu godinu predviđa isti postotni pad, rečeno je na današnjem predstavljanju izvješća Svjetske banke za jedanaest najmlađih članica Europske unije (EU11).

Za EU11 Svjetska banka u 2014. očekuje rast od 2,3 posto, nakon prosječnog rasta od 1,0 posto u 2013. U idućoj godini predviđaju rast u svim zemljama skupine EU11, osim u Sloveniji za koju očekuju da će zabilježiti pad od 1 posto. Najveći rast prognoziraju za Latviju, Litvu i Estoniju, i to od 4,2 posto, 3,5 posto i 3,0 posto.

"Nakon sporog ulaska u 2013. godinu, stope gospodarskog rasta u zemljama EU11 postupno su krenule put oporavka. Gospodarski su se izgledi tijekom godine popravili jer se stanje u eurozoni stabiliziralo, izvoz je krenuo put oporavka, a rast su poduprle i domaće politike", navodi se u izvješću Svjetske banke.

"U Hrvatskoj su ti trendovi malo drugačiji, odnosno oporavak je odgođen", ističe Sanja Mađarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku. Specifičnost je, po njezinim riječima, povezana s ulaskom u Europsku uniju i izlaskom iz CEFTA-e.

Među pozitivnim doprinosima hrvatskom gospodarskom rastu u ovoj godini izdvojila je turizam i "umjerenija kretanja" u trgovini na malo, dok industrija još uvijek ne bilježi pozitivne trendove.

Takva gospodarska kretanja u Hrvatskoj ostavila su negativan trag na tržištu rada, uz rast stope nezaposlenosti preko 17 posto, smanjenje stope aktivnosti stanovništva i smanjenje stope zaposlenosti, posebice među mladima, kazala je ekonomistica Svjetske banke.

Među pozitivnim kretanjima u 2013. Mađarević Šujster izdvojila je stagnaciju vanjskog duga i povećanje suficita na tekućem računu bilance plaćanja u posljednja tri tromjesečja.

Javni je dug pak nastavio rasti te se očekuje da će do kraja godine premašiti 60 posto BDP-a.

Hrvatska će ući u skupinu zemalja Europske unije za koje je pokrenut postupak prekomjernog deficita. Zbog toga je nužno ojačati fiskalnu konsolidaciju, posebice na rashodovnoj strani, sugerira Mađarević Šujster.

Iz Svjetske banke Hrvatskoj preporučuju da iskoristi europsku proceduru za prekomjerni proračunski deficit kako bi obnovila stabilnost javnih financija.

Među kratkoročnim mjerama predlažu poboljšanje sustava naplate poreza, smanjenje troškova plaća, subvencija i socijalnih davanja poput povlaštenih mirovina.

U stavci srednjoročnih mjera predlažu reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava, privatizaciju državnih poduzeća i oporezivanje imovine.

Također, dodala je, Hrvatskoj predstoji i poticanje rasta privatnog sektora, ponajprije kroz zaštitu ulagača i fleksibilnije radno zakonodavstvo reforma. Dodatne zadaće uključuju i reformu javne uprave i povećanje efikasnosti sudova.