Od ukupno 288,3 milijarde kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj krajem rujna ove godine njih 15,32 posto, ili 44,16 milijardi kuna je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, pokazuju podaci koje je danas na svojim web stranicama objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

Udio tzv. loših kredita je po prvi put premašio 15 posto krajem lipnja ove godine te je tada iznosio 15,11 posto, a i dalje nastavlja rasti i krajem rujna iznosi 15,32 posto.

Podaci središnje banke pokazuju da je kod kredita građanima udio loših kredita krajem rujna iznosio 10,61 posto, a da i nadalje znatno veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivith kredita u ukupnim kreditima premašio 27 posto i sada iznosi 27,44 posto.

Krajem rujna ove godine kod trgovačkih je društava bila upitna naplata 30,2 milijarde kuna od ukupno 110 milijardi kuna kredita danih tom sektoru.

Ukupni krediti stanovništvu krajem devetog su mjeseca ove godine iznosili 124,7 milijardi kuna, od čega je u kategoriji loših kredita bilo klasificirano 13,2 milijarde kuna.

Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita, krajem rujna ti su krediti iznosili 58,1 milijardu kuna, od čega je upitna naplata za njih 7,47 posto, što je iznos od 4,3 milijarde kuna.

Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 37,5 milijardi kuna, a krajem rujna kod tih je kredita udio loših bio 9,56 posto, što je iznos od 3,6 milijardi kuna.

Po podacima središnje banke, visoka rizičnost naplate kredita od građana postoji kod prekoračenja po transakcijskim računima od 14,93 posto, kod hipotekarnih kredita 25,57 posto, a najveći je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita kod stanovništva kod ostalih kredita, od 26,05 posto.

Udio loših autokredita kod građana je 4,93 posto, a 4,39 posto kod kredita po kreditnim karticama.

Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama, pokazuju da je kod kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule udio loših kredita 17,61 posto, odnosno da je od ukupno 74,8 milijardi kuna kunskih kredita (bez valutne klauzule) djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv iznos od 13,2 milijarde kuna.

Najviše je pak kredita krajem lipnja bilo vezano uz euro, ukupno 185,2 milijarde kuna kredita svim sektorima, od čega je upitna naplata 26,4 milijarde kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz tu valutu udio od 14,26 posto.

Kod kredita vezanih za švicarski franak udio loših kredita krajem rujna je iznosio 15,22 posto - od ukupno 25,76 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je 3,9 milijardi kuna.

Pritom je daleko najveći udio loših kredita vezanih uz švicarski franak kod poduzeća, čak 52,71 posto. Trgovačka društva imala su krajem rujna 1,8 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, a rizična je naplata 967 milijuna kuna.

Građani pak imaju znatno veći iznos kredita vezanih uz 'švicarac', ukupno 23,57 milijardi kuna, a od toga je 12,25 posto, ili 2,9 milijardi kuna u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.

Uz klauzulu u 'švicarcima' građani su ponajviše digli stambenih kredita, ukupno 21,8 milijardi kuna, u čemu je udio loših 11,30 posto, što je iznos od 2,46 milijardi kuna.