Prema podacima Hrvatske narodne banke, javni dug Hrvatske dosegnuo je na kraju lipnja 224,6 milijardi kuna, 26,9 milijardi kuna ili 13,6 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, što predstavlja, poručuju iz HGK, nastavak tendencije dugoročno neodrživog rasta duga.

„I u prvom polugodištu ove godine nastavljena je tendencija visokog i dugoročno neodrživog rasta duga opće države. Potreba financiranja visokog proračunskog deficita, kao i refinanciranja dospjelih zaduženja, rezultirala je visokim rastom obje komponente duga: inozemne, koja je na godišnjoj razini porasla za 16,6 posto, i domaće, koja je porasla za 12 posto", poručuju analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na podatke HNB-a.

Navode da i nadalje dominantnu ulogu u formiranju duga opće države ima središnja država, s 97,7 posto ukupnog duga. Na lokalnu državu otpada tek 2,3 posto, dok je dug fondova socijalne sigurnosti u tim okvirima praktički zanemariv, 0,6 milijuna kuna.

„Na godišnjoj razini, u lipnju je dug središnje države povećan za 13,3 posto, dug lokalne države za 26,6 posto, dok je dug fondova socijalne sigurnosti smanjen za 53,3 posto", poručuju iz HGK.

Kako bruto domaći proizvod (BDP) pada, a javni dug raste, dolazi do sve većeg udjela tog duga u BDP-u, zbog čega se Hrvatska sve više odmiče od maastrichtskih kriterija, prema kojima bi udjel javnog duga u BDP-u trebao iznositi maksimalno 60 posto.

Prema podacima Eurostata, objavljenima u srpnju, javni dug Hrvatske dosegnuo je u prvom tromjesečju 68 posto BDP-a, ili 221,8 milijardi kuna.

U drugom je tromjesečju javni dug porastao za 2,8 milijardi kuna u odnosu na prethodni kvartal, dok je BDP pao 0,3 posto na kvartalnoj razini, a 0,8 posto na godišnjoj razini.

„Od početka 2009. godine, dakle, u recesijskim okolnostima, dug opće države kreće se neodrživom putanjom, koju su i u posljednjih godinu dana obilježavale dvoznamenkaste međugodišnje stope rasta", navode analitičari HGK.

Ističu i to kako bi Procedura obuzdavanja prekomjernog proračunskog manjka (EDP) mogla ublažiti pritiske na daljnji rast duga opće države, ali još uvijek ne u tolikoj mjeri da bi zaustavila njegov rast.

„Naime, ni u Europskoj uniji još uvijek se ne reflektiraju pozitivni efekti smanjivanja proračunskog manjka, u smislu da se ne zaustavlja rast udjela duga opće države u BDP-u, koji se postupno kreće prema razinama višim od 88 posto BDP-a", navode iz HGK.

Upozoravaju i na to da će se udio duga opće države u BDP-u u Hrvatskoj dodatno povećati primjenom statističke metodologije ESA 2010, s obzirom da ona proširuje obuhvat subjekata koji ulaze u obračun duga opće države.