Krajem studenog prošle godine ukupni su plasirani krediti, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), iznosili 276 milijardi kuna te su na mjesečnoj razini stagnirali, dok su na godišnjoj pali za 5 milijardi kuna, ponajprije uslijed smanjenja valutnih kredita.

Podaci HNB-a pokazuju da je krajem studenog kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila 276 milijardi kuna, što je u usporedbi s istim mjesecom prošle godine pad od 5 milijardi kuna ili 1,8 posto. Pritom analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) navode kako je, prema valutnoj strukturi, padu ukupnih kredita na godišnjoj razini prvenstveno pridonio pad valutnih kredita, uključujući kunske uz valutnu klauzulu, dok su čisti kunski krediti zabilježili rast.

U posljednje je vrijeme, ističu iz RBA, primjetan trend godišnjih stopa pada valutnih kredita, dok s druge strane, čisti kunski krediti već neko vrijeme bilježe kontinuirani rast na godišnjoj razini. Tako su kunski krediti krajem studenog 2015., uz rast na mjesečnoj razini od 751 milijuna kuna ili 1 posto, dosegli razinu od 78 mlrd. kuna. Promatrano u odnosu na studeni 2014. godine, pak, čisti kunski krediti su porasli za 2,7 milijardi kuna ili 3,7 posto, čime su nastavili trend godišnjeg rasta koji traje od listopada 2014. godine.

S druge strane, valutni krediti su krajem studenog, uz mjesečni pad od 793 milijuna kuna ili 0,4 posto, iznosili 198 milijardi kuna. Na godišnjoj su razini valutni plasmani sniženi za 7,8 milijardi kuna ili 3,1 posto, a iz RBA naglašavaju kako pad valutnih kredita na godišnjoj razini, uz nekoliko prekida, datira još od rujna 2012. godine.

"Obzirom da su krajem studenog prošle godine 71,7 posto ukupnih kredita činili krediti denominirani u stranoj valuti i oni vezani uz valutnu klauzulu, godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro za 0,6 posto. S druge strane godišnji pad ukupnih kredita u kunskoj protuvrijednosti ublažen je slabljenjem kune u odnosu na švicarski franak na godišnjoj razini za 9,4 posto", kažu iz RBA.

Promatrano prema sektorima, pak, za iskazani pad kredita na godišnjoj razini prvenstveno je ′zaslužan′ pad kredita sektoru poduzeća i stanovništva. Krediti poduzećima tako su i u studenom nastavili kontinuirani trend razduživanja na godišnjoj razini, započet sredinom 2012. godine, navode analitičari RBA. 

Uz mjesečni pad od 181 milijun kuna, krediti poduzećima su tako krajem studenog lani iznosili 88,8 milijardi kuna, što je za 4,1 milijardu kuna ili 4,4 posto niže u odnosu na studeni 2014. Pritom posljednji podaci o distribuciji kredita za obrtna sredstva i za investicije nefinancijskim trgovačkim društvima pokazuju nastavak trenda godišnjeg pada, koji je također započeo sredinom 2012. godine.

Tako su u studenom lani krediti za obrtna sredstva poduzeća smanjeni za 5,9 posto, a krediti za investicije za 4,1 posto na godišnjoj razini, a iz RBA napominju da se taj pad dijelom može pripisati i činjenici da dio hrvatskih poduzeća višeg boniteta koristi povoljnije inozemne izvore financiranja supstituirajući tako skuplje domaće bankovno financiranje.

Krediti stanovništvu su krajem studenog 2015. iznosili 125,7 milijardi kuna te su na mjesečnoj razini stagnirali, a na godišnjoj pali za 1,2 milijarde kuna ili 0,9 posto. Time je nastavljen trend razduživanja na godišnjoj razini koji traje od srpnja lani, a snažniji oporavak kreditne aktivnosti u sektoru stanovništva i dalje je ograničen slabim tržištem rada, ocjenjuju analitičari RBA.

Jedino povećanje na godišnjoj razini, za 1,1 milijardu kuna ili 2,2 posto, bilježi se kod kredita središnjoj državi, koji su krajem studenog lani bili na razini od 53 milijarde kuna.