Udruga je političkim strankama poslala na očitovanje šest zahtjeva za Hrvatsku 2.0, a 15. svibnja ove godine je rok u kojem očekuje odgovor hoće li te zahtjeve provesti u sljedećem mandatu Sabora i Vlade ako budu dio zakonodavne i izvršne vlasti.

Na prvom mjestu je ciljana i jasna porezna reforma, koja uključuje obračun PDV-a po naplati za sve tvrtke, postupno smanjenje stope PDV-a na 20 posto, kao i smanjenje poreznih stopa na dohodak - s 12 na 10 posto, s 24 na 20 posto, s 36 na 30 posto te povećanje neoporezivog dijela dohotka na pet tisuća kuna.

Zahtjeva se i ukidanje poreza na reinvestiranu dobit, trajno ukidanje akontacije poreza na dobit, kao i trajno ukidanje minimalne direktorske osnovice za plaću.

Drugi zahtjev se odnosi na ukidanje parafiskalnih nameta, uključujući obvezne članarine u komorama i zajednicama te financiranje potrebnih javnih funkcija iz poreznih prihoda. Tu izdvajaju i ukidanje plaćanja paušala na vodu i struju uz vraćanje na načelo plaćanje po potrošnji.

Slijedeći zahtjev odnosi se na uvođenje zakonske obveze potpune javne transparentnosti svih prihoda i rashoda svih tijela javne uprave i lokalne samouprave te javnih tvrtki.

Kada govore o reformskim zahvatima na rashodovnoj strani proračuna, to uključuje reorganizaciju i smanjenje broja jedinica lokalne samouprave, zatim potpunu digitalizaciju i automatizaciju svih državnih i lokalnih procesa i servisa za poduzetnike i građane.

Smatraju da zakonom treba regulirati da nijedno državno ili lokalno tijelo, građana ili poduzetnika ne smije tražiti dokument ili informaciju, koju bilo koje državno ili lokalno tijelo već ima.

"Svi servisi i tijela državne uprave i lokalne samouprave moraju imati povezane baze podataka te razmjenjivati informacije", kažu.

Smanjenje broja ministarstava, privatizacija, outsourcing...

Rashodovna reforma uključuje i smanjenje broja ministarstava, smanjenje broja uprava u njima, manji broj hijerarhijskih razina i rukovodećih mjesta u ministarstvima, ukidanje nepotrebnih agencija i ureda, kao i smanjivanje broja zaposlenih u nužnim agencijama i uredima. Navode i zapošljavanje svih službenika i radnika u državnoj upravi i svim javnim poduzećima temeljem javnog transparentnog natječaja.

"Treba dokinuti praksu zapošljavanja stranački podobnih ljudi koji nemaju potrebna znanja i kvalifikacije te sve tako zaposlene otpustiti", ističu iz UGP-a.

Zahtijevaju i uvođenje valorizacije rada i jasnih i transparentnih indikatora uspješnosti svih zaposlenika u javnom sektoru, što bi uključivalo i adekvatno nagrađivanje odnosno penalizaciju.

Pritom traže i izjednačavanje zakonskih prava radnika u privatnom sektoru i državnih službenika, zatim privatizaciju i deregulaciju nestrateških kompanija u vlasništvu državne i lokalne uprave, kao i "outsourcing" dijela poslova i usluga koji može biti realiziran od strane privatnog sektora.

Peta skupina zahtjeva odnosi se na povećanje efikasnosti, depolitizaciju i neovisnost pravosuđa kroz preustroj izbora sudaca i digitalizaciju.

Između ostalog, kažu da je nužno propisati krajnje rokove u kojima se mora urediti stanje u svim javnim registrima, a posebno zemljišnim knjigama, s obzirom da njihova potpunost i usklađenost predstavlja osnovu pravne sigurnosti i preduvjet pokretanja znatnog dijela ekonomskih procesa i investicijskih ciklusa.

"Mjerljivi rezultat reforme pravosuđa je da bi u svim prvostupanjskim sudskim postupcima presude trebale biti donesene unutar jedne godine, a u drugostupanjskim postupcima unutar šest mjeseci", smatraju iz UGP-a.

Naposljetku, zahtijevaju i redefiniranje uloge Državnog inspektorata kao savjetodavnog i nadzornog tijela, a ne represivnog aparata države. Pritom, kažu da treba zakonski propisati da inspektor ne smije kazniti poslovni subjekt prilikom prvog utvrđenog propusta, već mora izdati opomenu, uputu i rok za otklanjanje propusta.

"Tek ukoliko propust po isteku roka i dalje ne bude otklonjen, inspektor smije izdati kaznu"; kažu iz UGP-a.

Kako navode iz UGP-a, njihovi zahtjevi se temelje na četiri postulata za Hrvatsku 2.0, a oni su "više rada", što znači da država ne smije svojim politikama poticati nerad ili manji rad, već naprotiv, mora poticati rad i povećanje prihoda, dobiti, zaposlenosti i plaća, zatim digitalizacija, manji porezi i "više pravde".

Predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas kaže da je cilj slanja ovog dokumenta znati koje stranke i koji zastupnici će zastupati mikro, male i srednje poduzetnike te obrtnike u sljedećem sastavu Sabora, jer ih se u ovom sastavu i postojećoj Vladi, ocjenjuje, za njihove interese zalagalo svega nekoliko.

Dodaje da su zahtjeve poslali na ukupno 14 stranaka i koalicija te očekuju njihove službene odgovore do kraja tjedna, očekuju da na svaki zahtjev kažu jednostavno "DA" ili "NE", a sve odgovore će javno objaviti.

"Smatramo da javnost ima pravo znati tko će zastupati i budućem Saboru interese najvitalnijeg dijela hrvatskog gospodarstva, te kako bi naši članovi i simpatizeri, kojih već sada ima preko 150 tisuća, znali kome dati svoj glas", zaključuje Bujas.