Europske banke pune svoje portfelje državnim dugovima od 2011. jer im oni donose lak profit, no time jača začarani krug između banaka i nacionalnih vlada.

Dužnička kriza u eurozoni pokazala je da banke mogu pretrpjeti velike gubitke zbog posjedovanja obveznica vlastitih zemalja, dok one mogu uništiti javne financije spašavanjem banaka.

Europski dužnosnici nastoje smanjiti tu međuovisnost banaka i vlada koja je dovela do toga da jedni druge mogu odvući u propast. To je glavni cilj nove bankovne unije, koju EU upravo dogovara, a koja bi trebala osigurati da se banke više ne spašavaju novcem poreznih obveznika.

Europska agencija za banke (EBA) objavila je ovaj tjedan da se udio državnih obveznica u vlasništvu domaćih banaka "bitno povećao" od prosinca 2010. do lipnja ove godine.

Udio državnih obveznica u portfeljima domaćih banaka porastao je sa 64 posto prije tri godine na 66 posto u lipnju ove godine, a u slabijim članicama eurozone i mnogo više, u Grčkoj na čak 99 posto.

Neto izloženost vodećih europskih banaka državnim dugovima smanjila se 2011. 9 posto, ali je tada, u godinu i pol dana, narasla za 9,3 posto na ukupno 1,59 bilijuna eura.

Ti podaci potvrđuju ono što mnogi već sumnjaju - da banke, osobito u Italiji i Španjolskoj, koriste jeftin novac Europske središnje banke (ECB) da bi kupile više obveznica svojih država, što je unosan posao koji je također pomogao vladama da financiraju svoje deficite po održivoj cijeni.

Regulatori djelomice za to okrivljuju nastojanja banaka da smanje prekogranične aktivnosti i osiguraju nove rezerve likvidnosti, koje čine uglavnom državni dugovi, kako bi smanjile rizike.

Novi podaci EBA-e, koji se odnose na 64 vodeće europske banke, vjerojatno će pojačati bojazni da su banke i države u kojima imaju sjedište i dalje previše isprepletene.

Ponovno će također raspiriti raspravu o tome treba li sve državne dugove smatrati jednako nerizičnima kada je riječ o izračunu rezervnog kapitala koji banke moraju posjedovati.

Stratezi ECB-a nisu očekivali da će to doseći takve razmjere i u tome vide moguće izvore budućih šokova.

Član izvršnog odbora ECB-a Peter Praet rekao je za Financial Times prošli tjedan da će ECB pokušati prisiliti banke da osiguraju rezervni kapital za potencijalne gubitke na državnim dugovima u svojem vlasništvu.

U lipnju ove godine, španjolske banke posjedovale su 89 posto od 199 milijarda eura španjolskog državnog duga koliko su zajedno posjedovale 64 vodeće banke obuhvaćene EBA-inim izvješćem, prema 78 posto u prosincu 2010. godine.

Talijanke banke držale su 76 posto od 274 milijarda eura talijanskog duga koliko su kupile te 64 banke, prema 59 posto prije. Intesa Sanpaolo držala je 83,5 milijarda talijanskih obveznica u lipnju, prema 77,4 milijarda u prosincu, a UniCredit 56,8 milijarda, prema 48,9 milijarda šest mjeseci prije.

Podaci za Irsku, Grčku, Cipar i Veliku Britaniju također su visoki, a samo Finska ima jednoznamenkastu brojku od šest posto.

EBA navodi da podaci potvrđuju bolju kapitaliziranost banaka, premda su više fokusirane na domaće tržište.

Banke su povećale rezervni kapital za 80 milijarda eura između prosinca 2011. i lipnja ove godine. Zajedno sa smanjenjem rizične imovine za 817 milijardi eura, ponajprije derivatnih financijskih proizvoda, to je dovelo do prosječne stope rezervnog kapitala od 11,7 posto (core Tier 1) po postojećim pravilima, prema 10 posto na kraju 2011. godine.

Europske banke su po tome jednake ili bolje od američkih, ističu europski regulatori.

Zajmovi tvrtkama, pojedincima i drugim korisnicima smanjili su se u tih 18 mjeseci, do lipnja ove godine, za tri posto.

Europska središnja banka iduće će godine provjeriti kakvu imovinu bankovni sektor posjeduje, a Europska agencija za banke testirat će kako bi se vrijednost te imovine promijenila u slučaju nepovoljnih ekonomskih uvjeta, što se naziva testom otpornosti. Rezultati će biti poznati u listopadu 2014. godine. Time se investitorima želi dokazati da je bankovni sektor u eurozoni zdrav ne bi li se obnovilo normalno kreditiranje gospodarstva i potaknuo rast.