Vrlo utjecajan godišnji skup u glavnom gradu Unije, dvodnevni European Business Summit, održan je u velikom raskoraku percepcije biznisa između sudionika sastanka, s jedne, i dijela uznemirene javnosti, s druge strane.

European Business Summit, na kojem je kotizacija za sudjelovanje 1800 eura, okupio je 100 govornika iz vodećih europskih udruga poslodavaca i raznih stručnih i interesnih udruga, kapetana industrija, političara, ekonomista i eksperata. Sudionici, njih 1450 biznismena iz raznih europskih industrija i udruga, izravno su razgovarali su ekspertima iz Chatam Housea, CEPS-a, Madariagea (vrhunska EU ekspertiza), Ashokea (udruženje socijalno odgovornih poduzetnika) i McKinseyja.

Međutim, upravo dok je trajala rasprava na temu gubitka povjerenja građana u noseće stupove društva, kao što su banke, u biznis i političke elite, u prosvjedima održanima u neposrednoj blizini skupa uhićeno je 250 aktivista na način koji ukazuje na pretjerano strogo postupanje briselske policije. Možda najupečatljivija parola na prosvjedima, koju je snimila i francuska televizija, bila je "manje biznisa, više demokracije". Najžešći protesti ciljali su na pregovore o prekoatlantskom ugovoru o slobodnoj trgovini i ulaganjima (TTIP), a aktivisti su oponirali izjavama EK-a da će taj ugovor otvoriti i do milijun novih radnih mjesta. Oni smatraju da bi ugovor TTIP između Amerike i EU-a bio štetan za većinu građana EU-a, povećao bi nejednakosti u društvu, a pogodovao bi samo velikom transatlantskom biznisu te bi mogao dovesti i do gubitka radnih mjesta, kao što se, kako aktivisti tvrde, dogodilo u Meksiku nakon stupanja na snagu NAFTA-e.

To se izrazito protivilo poruci s vrlo zanimljivog Business Summita, odakle je poslana poruka velike podrške TTIP-u, makar je između europskih i američkih govornika bilo zanimljivih razlika. Europski povjerenik za trgovinu De Gucht i američki ambasador pri EU-u Gardner složili su da žele da TTIP bude dogovoren do kraja 2015. godine, no ne slažu se, između ostalog, oko toga da li financijska industrija treba biti uključena u taj dogovor. Amerikanci su protiv, a Europljani za. Ako će financijska industrija biti dio TTIP-a tada bi se dvije strane dogovarale oko strateških odluka, no Amerikanci misle da se sve potrebno može dogovoriti na postojećem Bazelskom odboru. "Treasury se odlučno protivi", rekao je A. Gardner.

Amerikanci misle da je njihova "Dodd-Frank" regulativa, usvojena 2010. kao odgovor na financijsku krizu, kvalitetnija od europske, a Europljani smatraju da se Dodd-Frank nije dobro pokazao u praksi. Amerikanci, dakle, isključuju financijske usluge, dok je EU ranije isključila audiovizualne i kulturne sadržaje. No, svejedno, podrška TTIP-u je jaka s obje strane, kako su se, u posebnom priopćenju izjasnili i političari, udruge BusinessEurope, European Round Table of Industrialists, European Services Forum, udruga malog i srednjeg poduzetništva UEAMPE te AmCham.

Summit je izrazio žaljenje zbog vala uhićenja prosvjednika, ali su govornici optužili mnoge, pa i socijalističkog prvaka Martina Schulza i prvake Zelenih, da zloupotrebljavaju TTIP u političkoj predizbornoj borbi. Rekli su da oni iskravljavaju meritum stvari, dok neki NGO-i preko socijalnih mreža i lažu o TTIP-u. Ovaj razgovor o TTIP-u vodio se uoči nove runde transatlanskih pregovora (19.-23.svibnja) koji su, prvotnom odlukom, zatvoreni za javnost.

I na ovom skupu potvrđeno je da Europa polagano izlazi iz krize i recesije, ali da je za odlučniji korak potrebno povećati konkurentnost. Ponovo, govornici su smatrali da će TTIP biti ključan za povećanje ulaganja i konkurentnost.