Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u svibnju za 6,7 bodova u odnosu na rekordno nisku vrijednost u prošlom mjesecu, dosegnvši 79 bodova.

Zadržao se ipak znatno ispod dugoročnog prosjeka od 100 bodova.

U travnju potonuo je na najnižu razinu otkada je EK počela objavljivati podatke za Hrvatsku, budući da su od prvog do zadnjeg dana na snazi bile mjere suzbijanja epidemije koronavirusa. Mjere su posebno teško pogodile raspoloženje u uslužnom i maloprodajnom sektoru.

U svibnju vlada je počela ublažavati mjere, što je ohrabrilo poslovne čelnike u svim sektorima.

Najsnažnije je poboljšano raspoloženje u industriji, iskazano u rastu indeksa za 9,7 bodova.

Slijede uslužni i građevinski sektor čiji su indeksi porasli 5,5 odnosno 5,8 bodova.

Potrošači su također iskazali veći optimizam, koji se očitovao u rastu indeksa za 4,5 bodova.

Najskromnije poboljšanje zabilježeno je u sektoru maloprodaje čiji je indeks porastao 3,8 bodova.

Poslovni čelnici očekuju i da će pojačano zapošljavati u predstojećem razdoblju, što se iskazalo u rastu indeksa EEI za 9,5 bodova u odnosu na rekordno nisku razinu u travnju, na 85,9 bodova.

Suzdržani optimizam u EU i eurozoni

Poslovni čelnici u EU i eurozoni bili su suzdržaniji u iskazivanju optimizma, pri čemu je pojačani optimizam u industriji prigušilo dodatno pogoršanje očekivanja u uslužnom sektoru.

ESI je u EU porastao za skromnih 2,9 bodova u odnosu na rekordno nisku vrijednost u travnju, na 66,7 bodova. U eurozoni uvećan za 2,6 bodova, na 67,5 bodova.

Industrija je i u EU i eurozoni iskazala najizrazitiji optimizam, uz rast odgovarajućih indeksa za pet bodova.

Očekivanja potrošača i poslovnih čelnika u maloprodaji u EU zadržala su se blizu rekordno niske travanjske razine.

Maloprodajni sektor u eurozoni pokazao je naznake optimizma dok su očekivanja potrošača osjetno poboljšana, što se očitovalo rastom indeksa za 3,2 boda u odnosu na travanj.

Raspoloženje u građevinskom sektoru dodatno je pogoršano i u EU i u eurozoni, uz pad odgovarajućih indeksa za jedan odnosno 1,3 boda.

Očekivanja u uslužnom sektoru potonula su na oba područja na najnižu razinu otkada je EK počela objavljivati izvješća, nakon pada indeksa za 4,8 bodova u EU te za pet bodova u eurozoni.

Uslužni je sektor bio na najvećem udaru u vrijeme pandemije zbog obustave putovanja i zatvaranja hotela, restorana i kafića.

Poslovni čelnici na oba područja očekuju da će u predstojećem razdoblju pojačano zapošljavati, pa je EEI i u EU i u eurozoni porastao za 11,3 boda u odnosu na travanj.

Među vodećim gospodarstvima eurozone njemački je ESI porastao za 3,2 boda u odnosu na travanj a španjolski za 1,6 bodova. Francuski je bio gotovo nepromijenjen u odnosu na travanj.

Talijanski ESI potonuo je za 20,7 bodova.