Europska središnja banka (ECB) spremna je upotrijebiti i nekonvencionalne mjere koje joj stoje raspolaganju ako se inflacija u eurozoni predugo zadrži na preniskoj razini, poručio je danas bančin čelnik Mario Draghi.

Upravno vijeće ECB-a očekuje dulje razdoblje niske inflacije u eurozoni a bude li ono trajalo predugo, bit će poduzete mjere, kazao je Draghi.

Njegova izjava predstavlja značajnu promjenu tona u odnosu na prošli mjesec kada je letvicu za poduzimanje mjera postavio prilično visoko.

"Jako ćemo pomno pratiti što se događa i razmotriti sve instrumente koji nam stoje na raspolaganju", kazao je čelnik ECB-a na konferenciji za novinstvo, nakon što je banka očekivano zadržala ključne kamatne stope u rekordno niskih 0,25 posto.

"Odlučni smo u nakani da sačuvamo visoki stupanj prilagodbe monetarne politike i po potrebi brzo reagiramo", dodao je.

Naglasio je također da bi eventualna promjena monetarne politike mogla ići i dalje od izmjene ključnih kamatnih stopa.

"Upravno vijeće (ECB-a) jednoglasno je iskazalo spremnost da se upotrijebe i raspoloživi nekonvencionalni instrumenti kako bi se efikasno neutralizirali rizici pretjerano dugotrajnog razdoblja niske inflacije", kazao je Draghi na konferenciji za novinstvo nakon redovnog zasjedanja o monetarnoj politici.

Dodao je da se na današnjem sastanku raspravljalo i o tiskanju novca, odnosno o kvantitativnom ublažavanju monetarne politike, navodi Reuters.

Današnje zasjedanje ECB-a našlo se u fokusu pozornosti nakon što su izračuni europskog statističkog ureda pokazali da je godišnja inflacija u eurozoni kliznula u ožujku na 0,5 posto, najnižu razinu u više od četiri godine. To znači da se izjednačila s razinom na kojoj se nalazila na vrhuncu recesije u zoni primjene jedinstvene valute.

Eurostatove procjene pokazale su i da se inflacija već šesti mjesec zaredom zadržala u "opasnoj zoni" ispod jedan posto, kako ju je definirao čelnik ECB-a.

Draghi je danas napomenuo da je rizik deflacije i dalje ograničen. Nove je pak Eurostatove procjene o inflaciji po njemu teško tumačiti, dijelom i zato što uskršnji praznici ove godine padaju u travnju dok su 2013. pali u ožujku pa je odgođen utjecaj rastućih cijena putovanja i hotelskog smještaja u vrijeme kada građani više putuju.

"Treba nam više informacija da bismo ocijenili ima li promjena u srednjoročnim izgledima za inflaciju", dodao je.