Blagajnički maksimum od ove godine za male subjekte povećan je na 50 tisuća, za srednje na 80 tisuća kuna, dok veliki poduzetnici imaju mogućnost određivanja maksimuma do 100 tisuća kuna po pojedinom organizacijskom dijelu, što HGK ocjenjuje kao mjeru koja će tim poduzetnicima smanjiti troškove poslovanja.

Iznosi blagajničkog maksimuma regulirani su dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a temeljem izmjena Zakona o fiskalizaciji koje su na snagu stupile s početkom 2021. godine. Naime, do stupanja na snagu tih izmjena iznosi blagajničkog maksimuma bili su navedeni u samom Zakonu, no njegovim je izmjenama propisano da će to sada pravilnikom propisati ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

Dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koje su objavljene u Narodnim novinama (br. 1/2021) od 4. siječnja ove godine, povećana je visina iznosa blagajničkog maksimuma - i to za male subjekte s 30 tisuća na 50 tisuća kuna, a za srednje s 50 tisuća na 80 tisuća kuna.

Isto tako, promijenilo se određivanje visine iznosa blagajničkog maksimuma za obveznike fiskalizacije koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo, to jest velike poduzetnike, na način da takvi obveznici mogu odrediti blagajnički maksimum u iznosu od 100 tisuća kuna po svojim organizacijskim dijelovima pojedinačno, odgovorili su u srijedu iz Ministarstva financija na upit Hine.

Naime, do 31. prosinca 2020. godine blagajnički maksimum za velike poduzetnike je iznosio 100 tisuća kuna u cjelini, pri čemu su obveznici fiskalizacije mogli unutar tog iznosa odrediti blagajnički maksimum od 15 tisuća kuna po svojim organizacijskim dijelovima, pojasnili su iz Ministarstva financija.

Napominju kako su odredbe koje se odnose na blagajnički maksimum preuzete iz Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji je u primjeni od 2013. godine, pri čemu su odredbe koje se odnose na visinu iznosa blagajničkog maksimuma za mjenjačnice u iznosu od 100 tisuća kuna u nepromijenjenom obliku prenesene u dopune pravilnika.

Sukladno tom zakonu, obveznik fiskalizacije može zadržati gotov novac u blagajni na kraju radnog dana do visine blagajničkog maksimuma, a uz već spomenute kategorije iznos je propisan i za mikro subjekte i fizičke osobe, za koje i nadalje iznosi do 10 tisuća kuna.

Iz Ministarstva navode da su prihvatili primjedbe iz javne rasprave u dijelu propisivanja visine iznosa blagajničkog maksimuma za velike poduzetnike te da će, ako ubuduće zaprime inicijativu o promjeni odnosno povećanju iznos blagajničkog maksimuma za subjekte, to svakako razmotriti.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) je tako danas izvijestila da je upravo na prijedlog novoosnovane Grupacije trgovaca naftnih derivata HGK blagajnički maksimum iznad kojeg se dnevni utržak gotovine mora položiti na račun podignut s 15 tisuća na 100 tisuća kuna.

To će poduzetnicima smanjiti troškove poslovanja, jer su prema prijašnjim odredbama tvrtke za prijenos novca morale angažirati zaštitarsku tvrtku koja obavlja te usluge gotovo svakoga dana, a na nekim lokacijama i više puta u istom danu, što je poduzetnicima znatno povećavalo troškove poslovanja, ističu iz Komore.

Podsjećaju, naime, kako je bilo propisano da se gotov novac od utrška s maloprodajnih mjesta mora položiti na račun tvrtke u banci istoga dana ili najkasnije sutradan ako se radi o iznosu većem od 15 tisuća kuna.

Grupacija je stoga još u javnom savjetovanju o dopunama pravilnika bila predložila da se za velike subjekte podigne visina iznosa po pojedinome poslovnom prostoru dnevnoga utrška s 15 na 100 tisuća kuna, kao što je već bio slučaj kod mjenjačnica, a pravilnik je naposljetku i izmijenjen u skladu s tim prijedlogom.

"Kod velikih subjekata, trošak prijenosa utrška s maloprodajnih mjesta se od početka primjene Zakona o fiskalizaciji gotovo udvostručio u odnosu na prethodne godine i to bitno utječe na rezultate poslovanja. Stoga smo predložili da se dozvoljeni blagajnički maksimum značajno poveća kako bi se tvrtkama uštedjelo i vrijeme i novac", ističe u priopćenju voditelj Grupacije trgovaca naftnih derivata HGK Vladimir Kuzmić.