Ukidanje devizne rezerve

Blagi pad deviznih rezervi posljedica je ukidanja obveze izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve, potom smanjenja stanja na deviznom računu Ministarstva financija kod središnje banke, niže razine repo poslova i prodaja deviza Europskoj komisiji, objašnjavaju iz HNB-a. Pogledaju li se pak neto međunarodne pričuve, u koje se ne računaju devizna obvezna pričuva, specijalna prava vučenja (SDR) kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kao ni sredstva Europske komisije, Ministarstva financija niti ulaganja u repo poslove, primjetno je da su one porasle.

U usporedbi s 2015. prošle godine bile su veće za milijardu eura ili 9,1 posto, dosegnuvši 12,16 milijardi eura. Rast neto pričuvi rezultat je otkupa deviza od banaka i Ministarstva financija te zarade ostvarene upravljanjem pričuvama. Najveći dio međunarodnih pričuva, 58 posto, krajem prošle godine bio je uložen u vrijednosne papire država, banaka i institucija čiji se kreditni rejting nalazi unutar dva najviša ranga, potom kod Banke za međunarodna poravnanja (BIS) i MMF-a te u efektivnu stranu valutu u trezoru HNB-a.

Dominiraju euri

Većina domaćih deviznih rezervi, 78 posto, denominirana je u euru. Udio europske valute prema ostalim valutama u pričuvama u kontinuiranom je porastu. Primjerice, u posljednjih godinu dana udio eura je porastao za pet postotnih bodova, sa 73 posto krajem 2015. godine na spomenutih 78 posto prošle godine. Udio američkog dolara, koji je na kraju 2015. u ukupnim pričuvama iznosio 24,1 posto, snižen je na 19,1 posto krajem prošle godine, dok je udio specijalnih prava vučenja povećan s 2,83 na 2,90 posto ukupnih međunarodnih pričuva.