Prema preliminarnim podacima HNB-a deficit na tekućem računu platne bilance Republike Hrvatske u drugom tromjesečju iznosio je 313,2 milijuna eura što u odnosu na isto tromjesečje lani predstavlja povećanje deficita za 61,8 milijun eura odnosno 24,6%. Promatrano kumulativno u posljednja četiri tromjesečja udio salda tekućih transakcija u BDP-u spustio se na 0,4%. Istovremenom revizijom povijesnih podataka računa platne bilance i revizijom podataka o BDP-u udio salda tekućih transakcija u BDP-u u prvom tromjesečju je s dosadašnjih 0,5% narastao na 0,6%.

Povećanju deficita na tekućem računu pridonijela su prvenstveno kretanja na računu dohotka i tekućih transfera, dok su u suprotnom smjeru djelovala pozitivna kretanja na podračunima roba i usluga.

Na podračunu roba nastavljen je uobičajeni deficit koji je u promatranom tromjesečju iznosio 1,75 mlrd eura a koji je u odnosu na drugo tromjesečje lani niži za 10%. Navedeno je posljedica snažnijeg rasta prihoda od rashoda. Snažniji rast prihoda posljedica je rasta inozemne potražnje i posljedično rasta izvoza. Pri tome je prihod od izvoza roba zabilježio značajan rast od 12,2% i dosegao 2,62 mlrd eura dok je odljev sredstava na osnovu uvoza iznosio 4,4 mlrd eura s godišnjim rastom od 2,1%.

Suficit na računu usluga iznosio je 1,7 mlrd eura te je u odnosu na drugo tromjesečje 2013. veći za 50,8 mil. eura ili 3,1%. Dominantan utjecaj na rast suficita na računu usluga imali su prihodi od putovanja s zabilježenih 1,82 mlrd eura viška. Rast prihoda uz istovremeni pad rashoda putovanja (+2,7% vs -7,4% godišnje) bio je i očekivan s obzirom na rast fizičkih pokazatelja u predsezoni te posljedično očekivani rast prihoda.

Suprotno kretanjima na računu roba i usluga pozitivan doprinos rastu deficita, došao je od zamjetno nižeg suficita na računu tekućih transfera koji je s iznosom od 167 mil eura 54% ili 193 mil eura niži na godišnjoj razini. Na veći odljev s ovog računa (+88,8%) zasigurno je utjecao i učinak baznog razdoblja odnosno činjenica da se na računu transfera se između ostalog bilježe i uplate države u proračun EU. Dodatan negativan učinak imao je i pad prihoda na ovom podračunu od 16,1%.

Naposljetku račun dohotka zabilježio je manjak od 435 milijuna eura što je 114,5 mil eura ili 36% više u odnosu na isto tromjesečje 2013. Godine. Nepovoljna kretanja dominantno su posljedica 19 postotnog povećanja rashoda na ovom podračunu.

Uz očekivano jačanje izvozne komponente mogao bi se nastaviti trend snažnijeg rasta prihoda od rashoda roba i usluga do kraja 2014. godine pozitivno pridonoseći ostvarenju suficita na tekućem računu platne bilance i drugu godinu za redom. Nepovoljan utjecaj i dalje će dolaziti s računa tekućih transakcija (pad suficita) te mogućeg povećanja manjka na računu dohotka.