Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u lipnju za 1,4 posto u odnosu na svibanj, na prosječna 175,2 boda, utvrdio je FAO. U odnosu na prošlogodišnji lipanj njegova je vrijednost viša sedam posto.

Najviše su u lipnju na mjesečnoj razini poskočile cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 8,3 posto, čime se vrijednost odgovarajućeg indeksa približila najvišoj razini u tri godine.

Cijene maslaca pritom su poskočile čak 14,1 posto u odnosu na svibanj, dosegnuvši najvišu razinu otkada su u FAO-u počeli pratiti taj pokazatelj, a kao razlog navode se ograničene količine za izvoz u ključnim zemljama proizvođačima.

Žitarice su također znatno poskupjele, za 4,2 posto u odnosu na svibanj, predvođene skokom cijena pšenice visoke proteinske vrijednosti zbog loših vremenskih prilika u SAD-u koje bi mogle nepovoljno utjecati na urod. Suprotan trend bilježi kukuruz čije su se cijene našle pod pritiskom zbog rekordnog uroda u Južnoj Americi.

Najblaže su pak u prošlom mjesecu porasle cijene mesa, za 1,8 posto u odnosu na svibanj, pokazuje izvješće FAO-a.

Šećer je pak u lipnju oštro pojeftinio, za 13,4 posto u odnosu na svibanj, uz klizanje cijena na najnižu razinu u 16 mjeseci pod utjecajem velike izvozne ponude posebno iz Brazila. Paralelno ih je zakočila slabašna potražnja, primjećuju u FAO-u.

Očekivana obilna opskrba žitaricama u sezoni 2017/2018.

U odvojenom izvješću FAO procjenjuje da će globalna opskrba žitaricama u sezoni 2017/2018. vjerojatno ponovo biti obilna, a posebno izdvajaju očekivanu dobru opskrbu kukuruzom zahvaljujući rekordnom urodu u Južnoj Americi.

Predviđaju obilnu ponudu pšenice, uz moguću blago smanjenu opskrbu sortama visoke proteinske vrijednosti zbog pogoršanih izgleda za urod u SAD-u.

Prognoza ovogodišnje proizvodnje žitarica snižena je pak za 1,2 milijuna tona, na 2,593 milijarde tona, što bi predstavljalo blago smanjenje u odnosu na prošlogodišnju razinu a odražavalo bi manju proizvodnju pšenice i raži ponajprije u Europskoj uniji.

U FAO-u pritom procjenjuju da će ove godine u svijetu biti proizvedeno 739,9 milijuna tona pšenice, čime su blago snizili lipanjsku prognozu, i to zbog očekivanog manjeg uroda u EU i Ukrajini povezano sa sušom.

Proizvodnja kukuruza i ostalih žitarica koje se koriste za prehranu ljudi i stoke trebala bi dosegnuti 1,35 milijardi tona, što je neznatno više no što su u FAO-u prognozirali u lipnju. Kao razlog navode poboljšane izglede za proizvodnju kukuruza s obzirom na veće zasijane površine u SAD-u no što se dosada procjenjivalo, te na očekivano povećanje proizvodnje u južnoj Africi.

Potražnja za žitaricama trebala bi u sezoni 2017/2018. blago porasti, na 2,584 milijardi tona.

Time bi ukupne zalihe žitarica na kraju sezone trebale dosegnuti novi rekord od oko 704 milijuna tona. Najviše bi pritom trebale porasti zalihe pšenice, na rekordnih 256 milijuna tona, što bi bilo čak 3,5 posto više u odnosu na početak sezone.

FAO je u izvješću povisio procjenu globalne trgovine žitaricama u 2017/2018. godini, na 395 milijuna tona, što i dalje predstavlja pad obujma trgovine za blagih 0,6 posto u odnosu na sezonu 2016/2017.

Pritom bi globalna trgovina pšenicom trebala pasti za 1,4 posto, na gotovo 172 milijuna tona, dok bi se trgovina skupinom žitarica koje uključuju kukuruz trebala zadržati na procijenjenoj razini iz prethodne sezone kada je iznosila 178,8 milijuna tona.