Svjetske cijene hrane zadržale su se u lipnju na razini s kraja proljeća, uz jeftinije žitarice, mlijeko i mliječne proizvode, te skuplje meso i biljna ulja, izvijestila je u petak Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u lipnju u prosjeku 130,3 bodova i bio je za 0,3 posto niži nego u svibnju, pokazalo je redovno mjesečno izvješće.

U svibnju bio se spustio za 0,2 posto, signalizirajući stabilizaciju nakon snažnog poskupljenja u prethodnim mjesecima. Još u travnju hrana je poskupjela za čak 2,5 posto, uz izrazit skok cijena žitarica.

Cijene žitarica porasle su u lipnju za 3,5 posto u odnosu na svibanj kada su bilježile gotovo isti postotni rast, uz pojeftinjenje pšenice za 4,4 posto zbog brzog napretka žetve i dobrih izgleda za urod u regiji Crnog mora. Uteg cijenama pšenice bili su i snažniji dolar i pad cijena energenata u očekivanju smanjenja tenzija oko Hormuškog tjesnaca.

Još je više pojeftinio kukuruz, za čak 6,2 posto, zrcaleći nagovještaje obilne ponude iz Južne Amerike i slabiju potražnju proizvođača etanola.

Najviše je u košarici pojeftinio šećer, prema padu indeksa za 5,7 posto u odnosu na svibanj, u uvjetima niže cijene etanola na brazilskom tržištu i deprecijacije brazilskog reala.

Lipanj je donio i niže cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, uz indeksa za 1,5 posto, uz niže cijene obranog i punomasnog mlijeka u prahu, te maslaca. Pad cijena sira protegnuo se sada već na gotovo godinu dana budući da ponuda i dalje nadmašuje potražnju.

Biljna ulja naglo su pak poskupjela u lipnju, uz skok indeksa za 3,8 posto u odnosu na svibanj budući da je snažna potražnja u sektoru biogoriva podigla cijene palminog i repičinog ulja. Cijene suncokretovog ulja zadržale su se na svibanjskoj razini, stoji u FAO-vom izvješću.

Cijene mesa bile su pak u lipnju više za tek 0,5 posto nego u prethodnom mjesecu, budući da je poskupljenje mesa peradi prevagnulo nad nižim cijenama govedine i svinjetine.

El niño šteti pšenici

U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je procijenio da će se svjetska proizvodnja žitarica u novoj sezoni 2026/2027. iznositi 2,98 milijardi tona i biti manja za 1,9 posto nego u sezoni koja je upravo završila.

Pad odražava prije svega očekivani slabiji urod pšenice, koji bi prema procjenama FAO-a trebao pasti za 4,3 posto, na 806,5 milijuna tona, zbog utjecaja el niña na urod u Australiji.

Potrošnja žitarica trebala bi pak u novoj sezoni porasti za 0,3 posto, pokazuju nove procjene UN-ove agencije, i dosegnuti 2,96 milijardi tona.

Svjetske zalihe žitarica iznosit će na kraju sezone u 2027. godini 957,8 milijuna tona i bit će za 0,9 posto više nego u 2025/2026., procjenjuje FAO.

Trgovina žitaricama trebala bi u novoj sezoni iznositi 507,6 milijuna tona, pokazuju nove FAO-ve prognoze, i bit će za 4,7 posto manja nego u prethodnoj sezoni.