FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u svibnju za 1,2 posto u odnosu na blago revidiranu vrijednost u travnju i iznosio je u prosjeku 172,4 boda. Time je dosegnuo najvišu vrijednost od prošlogodišnjeg lipnja.

U odnosu na prošlogodišnji svibanj niži je za 1,9 posto.

Najviše su u prošlom mjesecu porasle cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 5,2 posto u odnosu na travanj kada su zabilježile identičan postotni rast. Time su se približile najvišoj razini u pet godina.

Glavni je razlog svibanjskog poskupljenja ponovo bila snažna inozemna potražnja i zabrinutost za opskrbu iz Oceanije zbog suše.

Porasle su i cijene žitarica, za 1,4 posto, zbog znatno skupljeg kukuruza pod utjecajem pogoršanih izgleda za proizvodnju u Sjedinjenim Državama gdje su sjetvu usporile poplave i kiše. Cijene pšenice blago su pale, navode u FAO-u.

Cijene mesa tek su neznatno porasle budući da je više cijene svinjetine, potaknute snažnom uvoznom potražnjom u istočnoj Aziji, neutraliziralo pojefinjenje govedine, povezano s pojačanim izvozom na globalnoj razini.

Najviše su pak u svibnju pale cijene šećera, za 3,2 posto u odnosu na travanj. U FAO-u tumače taj pad izglednom većom proizvodnjom u Indiji, vodećem svjetskom proizvođaču, koja je zasjenila 17-postotni pad proizvodnje u Brazilu.

Negativno su na cijene šećera utjecale i niže cijene nafte, zbog čega je smanjena potražnja za šećernom trskom u proizvodnji biogoriva, te se ta sirovina više koristila za proizvodnju šećera.

Biljna ulja pojeftinila su u svibnju 1,1 posto u odnosu na travanj, pritisnuta nižim cijenama palminog ulja zbog velikih zaliha u vodećim izvoznicama.

Očekuje se pad proizvodnje kukuruza

U odvojenom je izvješću o tržištima žitarica FAO znatno snizio procjenu ovogodišnjeg povećanja proizvodnje žitarica, s 2,7 posto koliko su prognozirali u svibnju na 1,2 posto. Ukupno bi ove godine po njihovim procjenama trebalo biti proizvedeno 2,685 milijardi tona žitarica.

Glavni je razlog tog sniženja očekivani pad proizvodnje kukuruza u ovoj godini, slijedom 10-postotnog smanjenja proizvodnje u SAD-u zbog znatno sporije sjetve pod utjecajem nepovoljnih vremenskih prilika.

FAO je snizio i procjenu potrošnje žitarica, s 2,72 milijarde na 2,71 milijardu tona, što bi još uvijek predstavljalo povećanje od jedan posto u odnosu na prethodnu poljoprivrednu sezonu.

Potrošnja pšenice trebala bi porasti 1,2 posto, na 755 milijuna tona.

Prema novim procjenama proizvodnje i potrošnje globalne zalihe mogle bi u novoj sezoni pasti čak tri posto, na najnižu razinu u četiri godine, od 830 milijuna tona. U prethodnom su izvješću procijenjene na 843 milijuna tona.

Time bi udio zaliha u potrošnji pao ispod razine od 30 posto, koju se još može smatrati relativno solidnom, napominju u FAO-u.

Globalna trgovina žitaricama trebala bi porasti 1,4 posto u odnosu na procijenjenu razinu u 2018. godini, na 414 milijuna tona, zahvaljujući snažnom oporavku trgovine pšenicom čiji će pokretači biti snažna uvozna potražnja u nekoliko azijskih i afričkih zemalja i očekivanja velike izvozne ponude u regiji Crnog mora i u Europskoj uniji.