FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u veljači za 0,5 posto u odnosu na revidiranu vrijednost za siječanj, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo dvije godine, od prosječnih 175,5 bodova. U odnosu na prošlogodišnju veljaču viši je za 17,2 posto.

Najviše je poskočio indeks cijena žitarica, za 2,5 posto u odnosu na siječanj, pod utjecajem poskupljenja pšenice. Osjetno su porasle i cijene kukuruza i riže, primjećuju u UN-ovoj agenciji.

Zamjetno je porastao i indeks koji iskazuje promjene u cijenama mesa, za 1,1 posto, potaknut višim cijenama govedine zbog smanjene opskrbe iz Australije u kontekstu obnove stada.

Šećer je u veljači poskupio 0,6 posto na mjesečnoj razini zbog kontinuirano tijesne opskrbe iz Brazila koju je tek dijelom ublažilo povećanje površina zasijanih šećernom repom u Europskoj uniji.

Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda neznatno su porasle, predvođene višim cijenama maslaca i mlijeka u prahu.

Osjetno su u prošlom mjesecu pale samo cijene biljnih ulja, za 4,1 posto na mjesečnoj razini, zbog slabljenja uvozne potražnje za palminim uljem i podignutih prognoza uroda u vodećim izvoznicima Brazilu i Argentini.

Ovogodišnja proizvodnja pšenice ispod rekordne 2016.

U prvim prognozama proizvodnje žitarica u ovoj godini u FAO-u su procijenili da će se proizvodnja pšenice smanjiti 1,8 posto u odnosu na rekordnu 2016. godinu, na 744,5 milijuna tona.

Ratari u Sjevernoj Americi smanjili su površine zasijane pšenicom i okrenuli se unosnijim kulturama. S druge su strane i dalje snažni izgledi za ozimu pšenicu u Ruskoj Federaciji, Europskoj uniji, Kini, Indiji i Pakistanu, napominju FAO-u.

Izgledi za proizvodnju žitarica koje se koriste u ljudskoj i u prehrani stoke općenito su povoljni u južnoj hemisferi, uz očekivano znatno povećanje proizvodnje u Argentini i Brazilu a obilnije padaline u većem dijelu južne Afrike signaliziraju oporavak proizvodnje i u toj regiji, iako bi ga u pojedinim zemljama regije mogla ograničiti pojava štetnika, napominju u FAO-u.

U poljoprivrednoj sezoni 2016/2017. ponuda žitarica trebala bi na globalnoj razini ponovo "solidno" nadmašiti potražnju, procjenjuju.

Zalihe žitarica trebale bi porasti za 6,6 posto, na gotovo 240 milijuna tona, predvođene gomilanjem zaliha u Australiji, Kini, Rusiji i SAD-u.

Trgovina žitaricama trebala bi u ovoj poljoprivrednoj sezoni dosegnuti 393 milijuna tona i time se blago smanjiti u odnosu na prethodnu sezonu, i to zbog 4,4-postotnog smanjenja trgovine žitaricama dvojne namjene, za prehranu ljudi i stoke.

Obujam trgovine pšenicom trebao bi pak porasti tri posto, procjenjuju u agenciji UN-a.