Europska središnja banka (ESB) provela je drugo testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik na razini cijeloga gospodarstva eurozone, a rezultati upućuju na to da bi brža zelena tranzicija pogodovala poduzećima, kućanstvima i bankama.

"Najbolji način ostvarenja gospodarstva s nultom neto stopom emisija ugljika za poduzeća, kućanstva i banke u europodručju bilo bi ubrzavanje zelene tranzicije po stopi bržoj nego što je predviđeno sadašnjim politikama", navedeno je u ESB-ovom priopćenju koje je prenijela Hrvatska narodna banka (HNB).

Testiranjem otpornosti na stres analizirala se otpornost poduzeća, kućanstava i banaka u tri tranzicijska scenarija - u "ubrzanoj tranziciji", u kojoj se pospješuju zelene politike i ulaganja, što dovodi do smanjenja emisija ugljika do 2030. u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, zatim u "tranziciji s kasnijim ubrzavanjem", u kojoj se nastavlja slijediti sadašnji put, a do ubrzavanja dolazi tek u 2026. no ipak dovoljno intenzivno da se do 2030. ostvari smanjenje emisija ugljika, te naposljetku u "odgođenoj tranziciji", koja također počinje tek u 2026., ali nije dovoljno ambiciozna da se ciljevi Pariškog sporazuma ostvare do 2030.

Kako je istaknuto, pospješivanjem zelenih ulaganja znatno se smanjuju srednjoročni troškovi i rizici s kojima se suočavaju kućanstva i poduzeća. S druge strane, ako se ne ubrza zelena tranzicija, doći će do smanjenja profitabilnosti poduzeća i kupovne moći kućanstava, te povećavanja kreditnog rizika za banke. Naposljetku, daljnje odgađanje tranzicije dovelo bi do neispunjavanja ciljeva Pariškog sporazuma i pojačalo učinak skupih fizičkih rizika.

"Premda bi brža tranzicija u početku podrazumijevala veća ulaganja i veće troškove energije, financijski rizici znatno bi se smanjili u srednjoročnom razdoblju. Nepovoljan učinak na dobit i kupovnu moć bio bi manji jer bi se ubrzana ulaganja u obnovljivu energiju isplatila ranije, što bi naposljetku smanjilo rashode za energiju. U scenariju ubrzane tranzicije zelena ulaganja poduzeća europodručja porasla bi na 2.000 milijardi eura do 2025., a u drugim dvama scenarijima iznosila bi samo 500 milijardi eura"; zaključila je Europska središnja banka.

Tako bi u scenariju "tranzicije s kasnijim ubrzavanjem" zelena ulaganja sustigla "ubrzanu tranziciju" do 2030. jer bi dosegnula ukupno 3.000 milijardi eura u oba scenarija, dok bi u scenariju "odgođene tranzicije" ta ulaganja bila manja.

"Da bi se to ostvarilo zelena ulaganja morala bi brzo rasti, što bi povećalo rizike za poduzeća, posebice u energetski intenzivnim sektorima kao što su prerađivačka industrija, rudarstvo i električna energija, pri čemu bi prosječno poduzeće europodručja ostvarilo dvostruko veću razinu duga uz upola manju dobit"; ustvrdili su iz ESB-a.

Banke izložene najvećem kreditnom riziku ako se tranzicija mora ubrzavati u kasnijoj fazi

Kako su napomenuli, kada su poduzeća izložena riziku, isto se događa i bankama koje im odobravaju kredite.

"Banke su izložene najvećem kreditnom riziku ako se tranzicija mora ubrzavati u kasnijoj fazi i ako su potrebna brža ulaganja uz veće troškove. U scenariju "tranzicije s kasnijim ubrzavanjem" banke mogu očekivati da se njihov kreditni rizik poveća za više od sto posto u razdoblju od 2022. do 2030., a u scenariju "ubrzane tranzicije", to povećanje iznosi samo 60 posto", napisali su iz ESB-a.

Štoviše, odgađanje tranzicije i propuštanje bilo kakvog djelovanja dugoročno bi dovelo do još većih troškova i rizika. Iako bi to podrazumijevalo manje ukupne troškove ulaganja, neispunjavanje ciljeva smanjenja emisije ugljika znatno bi pogoršalo učinak fizičkog rizika na gospodarstvo i financijski sektor, naveli su.

"Potrebne su nam odlučnije politike kako bi se osigurala brža tranzicija prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Rizici i troškovi za gospodarstvo i financijski sustav povećavat će se ako se promjene nastave odvijati sadašnjim tempom. Jasno je da je potrebna veća brzina da bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma", rekao je potpredsjednik ESB-a Luis de Guindos u izjavi koja se prenosi u priopćenju.

Iz ESB-a su dodali da se drugo testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik nastavlja na rezultate prvog testiranja na razini cijeloga gospodarstva, objavljene u rujnu 2021.

S obzirom na njegov širi obuhvat i na to da se poduzeća, kućanstva i bankarski sektor promatraju "odozgo prema dolje", sadašnje testiranje nadopunjuje testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik koje je proveo nadzor banaka ESB-a, a u kojemu se daje analiza rizika pojedinih banaka sa stajališta odozdo prema gore u srpnju 2022. ESB ovo testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik provedeno na razini cijeloga gospodarstva dio je klimatskog plana ESB-a i kontinuiranog rada na poboljšanju razumijevanja klimatskog rizika, napisali su iz ESB-a.