Broj osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u prosincu je pao na 1.536.300 osoba, što predstavlja pad za po 0,6 posto i na mjesečnoj i godišnjoj razini, dok je prosječan broj osiguranika na razini 2020. niži za 1,2 posto u odnosu na 2019. godinu.

Na godišnjoj razini usporen je trend pada koji traje od travnja prošle godine, a u odnosu na prosinac 2019. godine, broj osiguranika niži je za 8.892 osobe. Naime, lanjskog travnja je započeo negativni trend koji je posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, kada je po prvi puta od ožujka 2015. godine pao broj osiguranika na godišnjoj razini.

Po podacima HZMO-a, najsnažniji godišnji pad zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane kod koje je nastavljen trend godišnjeg pada deseti mjesec zaredom, a u prosincu je iznosio 10,5 posto ili 9.796 osoba, navedeno je u analizi Raiffeisen banke (RBA).

"S obzirom na vrstu djelatnosti, navedena kretanja izravna su posljedica pandemije", dodano je.

Slijedi trgovina na malo s padom od 1,7 posto te prerađivačka industrija s padom od 1,4 posto, a koje ujedno čine i kategorije s najvećim udjelima u ukupnom broju osiguranika.

Najsnažniji godišnji rast osiguranika je pak evidentiran u građevinarstvu, za 5,6 posto ili 6.520 osoba, čime je nastavljen rastući trend prisutan od listopada 2015. godine, napomenuli su RBA-ovi analitičari.

Gledano na mjesečnoj razini, broj osiguranika najviše je u odnosu na studeni također pao u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, za 2,1 posto ili 1.774 osobe, dok je pak najsnažniji mjesečni rast, od 0,5 posto ili 214 osoba, zabilježen u kategoriji ostalih uslužnih djelatnosti.

Od ostalih kategorija, prerađivačka industrija zabilježila je mjesečni pad broja osiguranika od 0,8 posto, trgovina na veliko i malo za 0,5 posto, a javna uprava i obrana za 0,4 posto, navedeno je u analizi RBA.

U analizi se podsjeća da su na sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u drugoj polovici prosinca usvojeni novi uvjeti i načini korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2021. godini, a da su potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom produžene na siječanj i veljaču.

"Uz navedeni splet mjera, pokrivanje fiksnih troškova poduzetnika i tzv. covid krediti i na početku 2021. sprječavati će snažnije negativne šokove na tržištu rada i time ublažiti snažniji pad zaposlenosti. Iako će s istekom navedenih mjera slika kretanja na tržištu rada postati realnija ipak očekujemo da će tijekom godine snažnija negativna kretanja biti ublažena očekivanim početkom gospodarskog oporavka", zaključili su analitičari RBA.