Vrijednost globalnog uvoza hrane vjerojatno će ove godine dosegnuti 1.467 milijardi dolara, što je tri posto više u odnosu na 2017. godinu, procjenjuju u FAO-u u najnovijim prognozama, objavljenim početkom tjedna.

U srpnju vrijednost uvoza procijenjena je na 1.470 milijardi dolara.

U FAO-u pritom objašnjavaju da bi troškovi uvoza trebali pasti zahvaljujući nižim cijenama kave, čaja, kakaa i šećera ali se očekuje da će utjecaj tog sniženja neutralizirati viši troškovi transporta.

Za najslabije razvijene i zemlje s niskim prihodima protuteža osjetno jeftinijem šećeru trebali bi biti viši troškovi uvoza povrća i žitarica, napominju.

U narednim godinama rast cijena trebali bi kočiti solidni izgledi proizvodnje i obilne zalihe, iako u FAO-u upozoravaju na sve izrazitiju neizvjesnost koju stvaraju nepredvidive vremenske prilike, trgovinska politika i promjene valutnih tečajeva.

Blagi pad cijena hrane u listopadu

U listopadu su cijene hrane blago pale na međunarodnim tržištima, budući da su niže cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i biljnih ulja nadjačale poskupljenje šećera, pokazuje redovno mjesečno izvješće FAO-a, objavljeno krajem prošlog tjedna.

FAO-v indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je listopadu 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, spustivši se na prosječnih 163,5 bodova.

U odnosu na prošlogodišnji listopad njegova je vrijednost niža za 7,4 posto.

Najviše su u prošlom mjesecu pale cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 4,8 posto u odnosu na rujan, odražavajući obilnu izvoznu ponudu svih vodećih proizvoda, posebno iz Novog Zelanda.

Obilna izvozna ponuda spustila je i cijene mesa, za dva posto u odnosu na rujan.

Cijene biljnih ulja pale su u listopadu za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, pritisnute slabašnom uvoznom potražnjom za palminim uljem i velikim zalihama u vodećim izvoznicima. Time su kliznule na najnižu razinu u devet i pol godina.

Više su pak cijene u prošlom mjesecu zabilježene u kategoriji žitarica i šećera.

Najviše je poskupio šećer, za 8,7 posto u odnosu na rujan, što u FAO-u objašnjavaju ponajprije negativnim izgledima uroda šećerne trske u Indiji i Indoneziji i naznakama pojačanog korištenja šećerne trske u Brazilu u proizvodnji etanola.

FAO-v je indeks cijena žitarica porastao 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, potaknut poskupljenjem kukuruza u SAD-u, navode u FAO-u.

Podignuta procjena proizvodnje žitarica u 2018.

Zbog viših procjena proizvodnje pšenice u Kanadi i Kini FAO je u odvojenom izvješću povisio procjenu ovogodišnje proizvodnje žitarica na 2,6 milijardi tona.

Nova je prognoza pritom i dalje 2,1 posto niža u odnosu na rekordnu 2017. godinu, napominju u UN-ovoj agenciji za poljoprivredu.

U svijetu bi ove godine trebalo biti proizvedeno ukupno 728 milijuna tona pšenice, 4,3 posto manje nego prošle godine. U FAO-u ujedno napominju da je u toku sjetva u sjevernoj hemisferi i da se očekuje da će "općenito poticajne cijene" u Europskoj uniji, SAD-u i Indiji rezultirati većim zasijanim površinama.

Proizvodnja žitarica koje se koriste u proizvodnji hrane i stoke, poput kukuruza, trebala bi ove godine dosegnuti 1,36 milijardi tona, što bi predstavljalo smanjenje za 2,2 posto u odnosu na prošlu godinu. Trenutno je u toku sjetva na južnoj hemisferi a prve procjene upućuju na pretpostavku o većim zasijanim površinama u Južnoj Americi.

Potražnja za žitaricama trebala bi ove godine dosegnuti rekordnih 2,65 milijardi tona, što predstavlja neznatno povećanje u odnosu na prošlu godinu. Među glavnim pokretačima potrošnje u FAO-u izdvajaju pojačanu upotrebu kukuruza u industriji i u proizvodnji stočne hrane, posebno u Kini i SAD-u.

Potražnja za pšenicom radi potrošnje za hranu trebala bi porasti za 1,0 posto.

Globalne zalihe žitarica trebale bi se na kraju aktualne sezone 2018/2019. približiti razini od 762 milijuna tona, što bi značilo da bi bile oko 6,5 posto niže u odnosu na rekordnu razinu na početku sezone.

Pritom bi se zalihe žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i stoke trebale smanjiti prvi puta u šest godina. Zalihe pšenice smanjit će se po procjeni FAO-a za 4,5 posto, pri čemu će najveći pad biti zabilježen u vodećim izvoznicima.

Obujam međunarodne trgovine žitaricama trebao bi se u tekućoj poljoprivrednoj sezoni smanjiti za 1,1 posto u odnosu na rekordnu 2017/2018., procjenjuju u FAO-u, predviđajući pad obujma trgovine pšenicom i rižom.

Trgovina žitaricama koje se koriste u prehrani ljudi i stoke trebala bi se zadržati blizu prošlogodišnje rekordne razine i iznositi oko 195 milijuna tona, pri čemu u FAO-u predviđaju veći obujam trgovine kukuruzom.