Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke u veljači zabilježila je blagi rast na mjesečnoj razini, nakon što je tri mjeseca za redom bilježila pad na mjesečnoj razini. Na kraju veljače ukupna je aktiva iznosila 84,47 mlrd. kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 84,46 mlrd. kuna, odnosno 11,2 mlrd. eura, što je za 445 mil. kuna ili 0,5% više nego na kraju siječnja. Na godišnjoj razini međunarodne pričuve bilježe pad od 2,0 mlrd. kuna (-2,3%).

Obzirom na aktualno zaduživanje Države na inozemnom tržištu kapitala (SAD), iznos međunarodnih pričuva bi se mogao povećati. Naime, slično kao i prošle godine kada je država u travnju izdala euroobveznicu na američkom tržištu, kupoprodajne aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice trebale bi povećati međunarodne pričuve HNB-a.

Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Prema našim procjenama međunarodne pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od sedam i pol mjeseci (minimalno optimalna razina je tri). S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga one u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja 2013. godine (7,7 mlrd. eura glavnice i kamata u zadnja tri tromjesečja 2013.). Dakle, trenutni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje stabilne monetarne politike u uvjetima produljene recesije, odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK.