Američko gospodarstvo poraslo je u drugom ovogodišnjem tromjesečju za 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, znatno sporije od procjena analitičara.

Američko ministarstvo trgovine objavilo je u petak da je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao 1,2 posto na godišnjoj razini, a revidiralo je na niže i stopu rasta BDP-a u prvom tromjesečju, s  prvotno procijenjenih 1,1 na 0,8 posto.

Analitičari su očekivali u drugom tromjesečju stopu rasta najvećeg svjetskog gospodarstva od 2,6 posto.

"To nije tako loše da bi signaliziralo propast američkog gospodarstva, ali je to još jedan čavao u lijesu za špekulacije o Fedovom povećanju kamatnih stopa u rujnu", ocijenio je Steven Englander, čelnik strategije za inozemna tržišta u Citigroupu.

Niz posljednjih podataka ukazivao je na ubrzanje rasta američkog gospodarstva u drugom tromjesečju, nakon usporavanja u prvom, pa se špekuliralo da bi američka središnja banka već u rujnu mogla povećati ključne kamatne stope. No, nakon ovog podatka, te su špekulacije splasnule.

Za gotovo cijeli rast gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju zaslužna je osobna potrošnja, koja je porasla za 4,2 posto na godišnjoj razini, što je njezina najbrža stopa rasta od zadnjeg tromjesečja 2014.

Međutim, investicije poduzetnika, koje uključuju ulaganja u zalihe, opremu i zgrade, potonule su 9,7 posto. Pritom su samo investicije poduzetnika u zalihe pale u drugom tromjesečju za 8,1 milijardu dolara, zabilježivši prvi pad od trećeg tromjesečja 2011. godine.

"Zalihe su uvijek nepredvidljive u američkoj statistici o BDP-u. No, dobra je vijest u tome što bi kompanije mogle početi puniti zalihe u drugoj polovici godine, što bi trebalo potaknuti rast BDP-a", kaže Chris Williamson, glavni ekonomist u tvrtki Markit.

Ulaganja poduzetnika u opremu smanjena su u proteklom tromjesečju za 3,5 posto na godišnjoj razini te već treće tromjesečje bilježe pad, što je najdulje razdoblje njihova pada od recesije 2007-2009.

Potrošnju poduzetnika koče niže cijene nafte, koje istiskuju profite energetskih kompanija, prisiljavajući ih da smanjuju kapitalnu potrošnju. Ekonomisti ističu da i neizvjesnost oko globalne potražnje i nadolazeći predsjednički izbori također navode kompanije na oprez pri potrošnji.