Val repatrijacije kapitala pokrenuli su novi propisi koji su američkim vlastima omogućili oporezivanje dobiti akumulirane u inozemstvu i pohranjene na inozemnim računima. Prema prethodnim su propisima kompanije mogle odgoditi plaćanje poreza u SAD-u na dobit ostvarenu u inozemstvu, osim u slučaju repatrijacije kapitala.

Izmjena je bila snažan poticaj kompanijama da vrate u SAD dio od procijenjenih 3.000 milijardi dolara kapitala u gotovini i vrijednosnim papirima, koje drže u inozemstvu.

Američke su kompanije repatriranim kapitalom otkupljivale svoje dionice, izdvojivši u tu svrhu u 2018. godini rekordnih 1.000 milijardi dolara.

Repatrijacija je utjecala i na tržišta obveznica koja su bilježila manji obujam izdanja budući da su kompanije pronašle izvor financiranja u prihodima od povrata kapitala u SAD, podsjeća Reuters.

Tako deset vodećih američkih multinacionalnih kompanija, uključujući šest tehnoloških divova, prošle godine uopće nije prodavalo obveznice, a u prethodne tri godine u prosjeku su izdanjima dužničkih papira prikupljali 80 milijardi dolara godišnje, utvrdili su u Goldman Sachsu.

Trend se očitovao i u podacima o kapitalu američkih kompanija u zemljama u kojima su mnoge od njih osnovale svoja inozemna sjedišta zbog niskih stopa poreza na dobit, kao i u zemljama s jakim fondovskim i sektorom skrbničkog upravljanja novcem.

Tako je u Irskoj, gdje se nalazi europsko sjedište američkih tehnoloških i farmaceutskih kompanija poput Applea i Pfizera, vrijednost portfelja američkih državnih obveznica u razdoblju od kraja 2017. do kraja listopada 2018. smanjena za 40 milijardi dolara, pokazuju podaci američkog ministarstva financija, objavljeni 17. prosinca.

Vrijednost portfelja pala je više od 10 posto, na 287,6 milijardi dolara.

Službeni američki podaci pokazuju ipak posustajanje trenda repatrijacije, pa su tako u razdoblju od srpnja do rujna prošle godine američke kompanije repatrirale 93 milijarde dolara, otprilike upola manje nego u prethodna tri mjeseca.

U prva tri prošlogodišnja mjeseca repatrirale su čak 300 milijardi dolara.

Nastavi li se trend slabljenja repatrijacijskih tokova, "dodatni poticaj koji je repatrijacija pružala američkim tržištima dionica i obveznica kroz otkup dionica i korporativnih obveznica vjerojatno će splasnuti u (2019.)", napisao je JPMorgan u bilješci klijentima.