NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

ISTRAŽIVANJEObjavljeno: 09.09.2024
42 posto građana Hrvatske bi radilo u IT-ju, najnepoželjnija trgovina

42 posto građana Hrvatske bi radilo u IT-ju, najnepoželjnija trgovina

U IT-u bi radilo 42 posto građana Hrvatske, najnepoželjniji sektor je trgovina, a dodatne edukacije poželjne su iz stranih jezika i digitalnih vještina, neki su od rezultata istraživanja objavljenog u ponedjeljak.

Dio je to rezultata istraživanja koje je u svibnju i lipnju ove godine provela agencija Ipsos na reprezentativnom uzorku od 1.000 zaposlenih ispitanika starijih od 18 godina, u povodu četvrte sezone Mastercardovog projekta Uplift, namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima.

U sklopu istraživanja, građani su upitani u kojoj industriji bi htjeli raditi, a čak 42 posto ih je reklo u IT sektoru. Slijedi farmacija pa sektor financija. U ugostiteljstvu i turizmu rado bi se zaposlilo 22 posto anketiranih. Time taj sektor ne spada među najpoželjnije prema analiziranim industrijama u ovom istraživanju, no popularniji je od prehrambene industrije i trgovine, napominje se.

Većina smatra da turistički djelatnici moraju ulagati u svoju edukaciju

S obzirom na to da je turizam najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj, kroz istraživanje se dodatno ispitalo što zaposleni građani misle o tom sektoru, a 76 posto ih se složilo da bi turistički djelatnici trebali prolaziti posebne edukacije kako bi mogli obavljati posao što efikasnije i u skladu s potrebama turista. S druge strane, samo 21 posto ispitanih smatra da svatko može raditi u turizmu jer to ne zahtijeva specifična znanja.

Nešto manje od polovice ispitanih misli da se ne može dobro živjeti isključivo od sezonskog rada u turizmu, a njih 43 posto ocjenjuje da su djelatnici premalo plaćeni za obavljeni posao.

Ispitanici koji su zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu kao najveće probleme s kojima se susreću vide nedostatak slobodnih dana, nakon čega slijedi previše radnih sati te niska plaća i loš odnos gostiju. Najmanje problema ističu vezano za fizičke uvjete rada kao i za odnose s nadređenima. Među svim problemima njih 33 posto navodi i nedostatak prilike za stjecanjem dodatnih vještina, pokazalo je istraživanje.

Mlađe osobe žele edukacije iz marketinga, žene iz prezentacijskih vještina

Zaposlene osobe u Hrvatskoj relativno pozitivno ocjenjuju svoje poslovne sposobnosti, pritom dajući sebi najviše ocjene u timskom radu, digitalnim kompetencijama kao i komunikacijskim vještinama, dok se većina najlošije ocjenjuje u marketinškim kompetencijama, pokazalo je istraživanje.

Između ostalog, ispitanici smatraju kako je za pronalaženje i kvalitetno obavljanje posla najvažnije imati kompetencije poput izgradnje dobrih poslovnih odnosa (90 posto), komunikacijskih vještina (90 posto), organizacije rada i upravljanja vremenom (89 posto) te digitalnih kompetencija (89 posto). Općenito, većina ispitanika se slaže da su među manje važnim kompetencijama za dobro obavljanje posla prezentacijske vještine, administracija kao i znanje iz marketinga, napominje se.

Na pitanje u kojim bi se segmentima htjeli dodatno educirati, čak 43 posto ispitanika navelo je strane jezike. Nakon toga slijede edukacije o upravljanju stresom, digitalnim vještinama kao i prezentacijske vještine te javni nastup. Na začelju potrebnih edukacija, s po 12 posto, su one iz područja izgradnje dobrih poslovnih odnosa i iz poslovne administracije, te iz timskog rada, s devet posto.

Istraživanje je pokazalo i da želju za dodatnim edukacijama iz prezentacijskih vještina u značajno većoj mjeri iskazuju žene, za razliku od muškaraca čiji je interes prema navedenoj edukaciji značajno niži kao i prema edukaciji o upravljanju stresom. Osobe do 30 godina u većoj mjeri žele dodatne edukacije iz marketinga, zaposlenici u javnom sektoru u većoj mjeri žele se educirati u području upravljanja konfliktnim situacijama, dok je želja za navedenim kod zaposlenika u privatnom sektoru manja, navodi se.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2026)(na kraju Q2 - 2026)

(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste SEE Equity - klasa A A +20,96%  3
Erste SEE Equity - klasa B +20,38%  3
ZB CEE Equity +19,30%  4
A1 A +19,05%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,14030 0,00
0,32%
GBP
0,86045 0,00
0,07%
CHF
0,94450 0,00
0,38%
JPY
179,70000 -0,87
-0,48%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
124,17 €
24.09.2026
-0,52%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Erste AM fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
ZB Bond Select - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 25.09. 16:00  4375,29
-2,37
-0,05
CROBEX10* 25.09. 16:00  2843,31
-3,24
-0,11
CROBEX10tr* 25.09. 16:00  3361,51
-3,83
-0,11
ADRIAprime* 25.09. 16:00  3673,52
-14,35
-0,39
CROBISTR* 25.09. 16:31  187,4294
0,01
0,01
CROBIS* 25.09. 16:31  98,024
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:12 25.09.2026)
(17:08:12 25.09.2026)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
1.036,00 €
-0,19%
293.446,00 €
MONP
8,40 €
7,01%
215.649,90 €
KODT
4.400,00 €
0,23%
183.320,00 €
DLKV
15,75 €
1,94%
157.216,40 €
ZITO
18,40 €
1,66%
131.281,10 €
RIVP
8,64 €
-0,69%
111.650,14 €
KODT2
4.180,00 €
0,00%
54.270,00 €
HT
39,00 €
-0,26%
53.037,10 €
INGR
1,98 €
-1,00%
41.974,84 €
ADPL
24,10 €
-1,63%
40.951,10 €
Redovni dionički promet:   
1.633.976,17 €
Redovni obveznički promet:   
5.085,60 €
Sveukupni promet:   
1.639.061,77 €