Čimbenici koji imali najveći utjecaj na kretanja na financijskim tržištima su i u siječnju ostali gotovo isti, prvenstveno usporavanje tempa zaoštravanja monetarne politike u borbi protiv inflacije nakon naznaka jenjavanja rasta cijena, zatim objave makroekonomskih podataka koji ukazuju da je ekonomska dinamika bolja od prethodnih očekivanja, te geopolitička previranja s obzirom na rat u Ukrajini, ali i zatezanje odnosa između SAD-a i Kine.

U siječnju se nisu održavala nova zasjedanja niti Upravnog vijeća Europske središnje banke niti vijeća za otvoreno tržište američkih Federalnih rezervi, tako da su tržišta za nove smjernice monetarne politike osluškivala govore pojedinih članova. Na sastanku u prosincu 2022., FED je odlučio usporiti dinamiku zaoštravanja monetarne politike te povećao kamatne za 50 baznih bodova na raspon od 4,25%-4,50%, i to nakon što je prethodno četiri puta uzastopno dizao ključne kamatne stope za 75 baznih bodova, a za jednak iznos je ključne kamatne stope podigao i ECB, i to na 2,50%.

Na samom početku veljače smo dobili nove odluke monetarnih tijela. FED je očekivano dodatno usporio zaoštravanje monetarne politike te podigao ključne kamatne stope za 25 baznih bodova na raspon 4,50%-4,75%. U medijskom istupu nakon odluke, predsjednik FED-a Jerome Powel je dodatno objasnio stajalište i očekivanja američke središnje banke, što su financijska tržišta protumačila poticajnim te mahom reagirala vrlo pozitivno. Dan poslije je svoje nove odluke obznanio i ECB, koji je također očekivano odlučio povećati kamatne stope za dodatnih 50 baznih bodova na 3% te naznačio da i na sljedećem sastanku u ožujku namjerava povećati kamatne stope za dodatnih 50 baznih bodova, a potom razmotriti daljnje mjere, što je također imalo pozitivnu reakciju na financijskim tržištima.

Usporavanje tempa podizanja kamatnih stopa posljedica je naznaka da inflacijski pritisci počinju popuštati, što je izraženije u Americi nego u Europi. Godišnja stopa inflacije u SAD-u opada već šest mjeseci zaredom te je u prosincu iznosila 6,5%, osjetno niže nego na vrhuncu od 9,1% u lipnju, a slično vrijedi i za stopu temeljne inflacije. U Eurozoni, pak, postupno opadanje godišnje inflacije je započelo kasnije, te se stopa inflacije od vrhunca od 10,6% u listopadu smanjila na 8,5% u siječnju, pri čemu slabljenje temeljne inflacije još uvijek nije započelo.

Recentne objave makroekonomskih podataka upućuju na određeno usporavanje globalne ekonomske aktivnosti, ali se čini da to ipak neće biti izraženo kao što se prethodno očekivalo. Američki BDP je u četvrtom kvartalu 2022. godine porastao za 1% u odnosu na godinu ranije, što je usporavanje u odnosu na 1,9% iz trećeg kvartala, ali ipak bolji rezultat nego što se očekivalo. Slično vrijedi i za Eurozonu, gdje se u četvrtom kvartalu očekivao godišnji rast BDP-a od 2,1%, a ostvareno je 2,3%. Na tom tragu su i makroekonomske prognoze Međunarodnog monetarnog fonda, koje su ažurirane krajem siječnja, pri čemu je prognozirani rast globalnog BDP-a u 2023. godini podignut za 0,2pp na 2,9%, između ostaloga i zbog očekivanih pozitivnih efekata od ekonomskog otvaranja Kine nakon ukidanja nulte tolerancije na Covid.

Makroekonomske objave koje su uslijedile početkom veljače su dodatno naznačile otpornost ekonomije, poglavito u SAD-u, čije tržište rada je stvorilo neočekivano visok broj radnih mjesta, uz vrlo jaku dinamiku u uslužnom sektoru. Takva kretanja su izazvala određenu zabrinutost da bi inflatorni pritisci mogli biti teži za iskorijeniti, što se negativno odrazilo na financijska tržišta te povećalo volatilnost. Još jedan važan čimbenik su bile i objave poslovnih rezultata za četvrti kvartal.

Najznačajniji svjetski dionički indeksi su u siječnju mahom ostvarili značajne dobitke. U SAD-u je S&P 500 porastao za više od 6%, tehnološki indeks Nasdaq je uzletio 10,7%, dok je Dow Jones ojačao 2,8%. Njemački DAX je skočio gotovo 9%, japanski Nikkei gotovo 5%, a kineski Hang Seng više od 10%. CROBEX je u siječnju porastao za 6,61%.

Pozitivno raspoloženje i očekivanja o budućim potezima središnjih banaka su utjecali i na obvezničko tržište, na kojem su se prinosi uglavnom smanjili. Prinos na 10-godišnje američke obveznice u siječnju je pao za 37 baznih poena, dok je 2-godišnji prinos niži za 22bp. Kod njemačkih državnih obveznica, prinos na 10-godišnje izdanje se smanjio za 20-ak baznih poena, a na 2-godišnje za otprilike pola tog iznosa. Početkom veljače, prinosi su porasli.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr