Na Zagrebačkoj burzi prvog dana trgovanja u 2021. godini očekuje se oprezno trgovanje, a kako zasad nema važnijih poslovnih vijesti iz domaćih kompanija, Crobexi bi mogli pratiti smjer europskih burzi.

Svih pet analitičara koji su sudjelovali u anketi Hine očekuje danas stagnaciju Crobexa.

Crobex indeks završio je prošlu godinu na 1.739 bodova, što je 0,8 posto više nego tjedan dana ranije, ali i 13,8 posto manje nego na kraju 2019. godine.

Istodobno, Crobex10 iznosio je 1.087 bodova, pri čemu je na tjednoj razini bio u plusu 1,2 posto, no i na gubitku od 9,34 posto na godišnjoj razini.

Usporedbe radi, u 2019. godini, pak, indeksi su ostvarili solidne dobitke, Crobex za više od 15 posto, a Crobex10 za gotovo 18 posto.

"Protekloga tjedna pozitivan sentiment s inozemnih burzi prelio se na domaće tržište, pa je tako u skraćenom trgovanju Crobex porastao 0,8 posto, Crobex10 za 1,2 posto, dok je među sektorskim indeksima najviše ojačao građevinski, za 2,3 posto. Prosječni dnevni ukupni promet iznosio je 5,7 milijuna kuna, što je bilo na razini protehodnoga tjedna", kaže Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste&Steiermaerkische banci.

Na inozemnim su burzama prošli tjedna najvažniji indeksi imali pozitivnu izvedbu, zahvaljujući vijestima o dogovoru o trgovinskim odnosima između Britanije i EU nakon brexita i početku cijepljenja protiv Covida-19, navodi Šoljar.

Na domaćem tržištu, s obzirom na blagdansko okruženje, nije bilo važnijih domaćih korporativnih vijesti, a medijskim prostorom dominirale su vijesti o potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Od važnijih Špoljar tako izdvaja tek vijest o prijedlogu privremene odluke HNB-a, puštenoj u javno savjetovanje, da se bankama i u 2021. zabrani isplata dividende.

"Danas očekujemo skromniju likvidnost na tržištu jer je početak tjedna i kraj novogodišnjih praznika, a smjer Crobexa mogao bi biti pod utjecajem jutrošnjih ketanja na europskim buzrama", zaključuje Špoljar.

Oštar pad Crobexa u 2020.

Oštar pad Crobexa u 2020. godini posljedica je neočekivanih zbivanja od ožujka, kada je Vlada bila primorana, zbog suzbijanja širenja pandemije Covida-10, zatvoriti većinu aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu. To je posebice pogodilo ugostiteljsku i turističku djelatnost, zaslužnu za gotovo 20 posto udjela u domaćem BDP-u.

Posljedice koronakrize rezultirale su padom potrošnje. Od početka koronakrize u Hrvatskoj, od 24. veljače pa do 27. prosinca, vrijednost fiskaliziranih računa bila je za 28,15 milijardi kuna ili 16 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdoblje, podaci su Porezne uprave. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane pritom je vrijednost računa bila manja za 12,1 milijardu kuna ili 47 posto.

Pad potrošnje jedan je od glavnih uzroka recesije, s obzirom da je osobna potrošnja najveća komponenta bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Tako je u drugom tromjesečju BDP potonuo rekordnih 15,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a u trećem za 10 posto, uronivši u recesiju koja se definira padom BDP-a dva kvartala zaredom.

Očekuje se da će restriktivne mjere, uvedene krajem studenoga kako bi se suzbio drugi val širenja koronavirusa, negativno utjecati na gospodarstvo i u četvrtom tromjesečju ove godine.

Ipak, krajem godine započelo je cijepljenje stanovništva cjepivom Pfizera i BioNtecha, koje je prvo dobilo odobrenje zdravstvenih regulatornih vlasti, probudivši nadu u okončanje koronakrize u drugoj polovini ove godine.

No, osim pandemije, Hrvatsku su pogodila u prošloj godini dva velika potresa. Nakon onog u ožujku, koji je uzrokovao štete na zagrebačkom području procijenjene na 86 milijardi kuna, krajem godine zbio se i razorni potres u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Izvedba uobičajeno najlikvidnijih izdanja na domaćem tržištu bila je raznolika u 2020. godini.

Tako je dionica HT-a u protekloj godini ojačala 3,7 posto, završivši godinu na 181,5 kuna.

Dionica, pak, najveće domaće turističke kompanije Valamar Rivijere potonula je za 24 posto, na 29,6 kuna. Najnižu cijenu ta dionica imala je u ožujku, kada je dotaknula 19,6 kuna.

Po gubitku ju je pratila povlaštena dionica Adrisa, s padom cijene za 23 posto na 382 kune.

I dok je dionica Podravke stagnirala na godišnjoj razini, završivši godinu na 485 kuna, cijena dionice Atlantic grupe na dobitku je 3 posto, na 1.340 kuna, a Ericssona Nikole Tesle za 7 posto, na 1.500 kuna.

Američke burze snažno porasle

Unatoč pandemiji koronavirusa, koja je snažno pogodila globalno gospodarstvo, MSCI indeks razvijenih svjetskih burzi porastao je u 2020. godini snažnih 14 posto i dosegnuo najviše razine u povijesti.

S&P 500 indeks porastao je u prošloj godini 16,3, a Dow Jones 7,2 posto, pa su oba indeksa dosegnula rekordne razine.

Najvišu razinu u povijesti dosegnuo je i Nasdaq indeks, koji je lani skočio 43,6 posto, što je najveći skok tog indeksa punog tehnoloških dionica od 2009. godine.

Europske su burze, pak, prošle slabo. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica izgubio je prošle godine 3,7 posto.

Pritom je njemački DAX indeks ojačao 3,5 posto i godinu završio nedaleko najviših razina u povijesti.

No, britanski FTSE indeks potonuo je lani 14,3 posto, što je njegov najveći gubitak od 2008. godine.

Francuski CAC pao je, pak, 7, a talijanski FTSE MIB indeks 5,4 posto.

Najviše je, međutim, više od 15 posto, potonuo španjolski IBEX indeks jer je to na turizam usmjereno gospodarstvo bilo snažno pogođeno ograničavanjem putovanja i drugim restriktivnim mjerama usmjerenim na suzbijanje koronavirusa.