Na Wall Streetu je u srijedu S&P 500 indeks blago skliznuo s rekordne razine, ponajviše zbog pada cijena nafte, što je pritisnulo dionice u energetskom sektoru, dok su tržištu podršku pružile naznake da Fed neće žuriti s povećanjem kamata.

Dow Jones oslabio je 17 bodova, ili 0,10 posto, na 18.029 bodova, a S&P 500 0,03 posto, na 2.099 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,14 posto, na 4.906 bodova.

Najviše su jučer, 1,5 posto, pale cijene dionica u energetskom sektoru, što je posljedica pada cijena nafte za više od 2,5 posto.

Nakon višednevnog rasta, na američkom je tržištu cijena barela jučer pala više od 3 posto, na 50,65 dolara, dok je na londonskom tržištu skliznula za 1 dolar, zaronivši ispod razine od 60 dolara.

Pritisak na cijene ′crnog zlata′ uslijedio je nakon podatka Američkog naftnog instituta da su prošloga tjedna zalihe u SAD-u skočile za 14,3 milijuna barela, na rekordne razine, dok su analitičari očekivali rast za 3,2 milijuna. Ako te podatke danas potvrdi i izvješće EIA-e (Energy Information Administration), bio bi to najveći tjedni skok zaliha od kada se prate ti podaci.

"Cijene nafte pale su zbog strahovanja da je višednevni uspon cijena pretjeran zbog i dalje prevelike ponude u odnosu na potražnju. Od sredine siječnja cijene su porasle 34 posto, što je posljedica zatvaranja bušotina i smanjenja investicija naftnih kompanija, no to još nije rezultiralo smanjenjem proizvodnje", navode analitičari ANZ banke u bilješci klijentima.

S druge strane, podršku tržištu pružio je jučer objavljeni zapisnik sa siječanjske sjednice Feda, koji pokazuje da se čelnici američke središnje banke plaše da bi prerano povećanje kamatnih stopa moglo ugroziti oporavak gospodarstva.

"Pokazalo se da je više čelnika Feda izrazilo zabrinutost da gospodarstvo još nije dovoljno snažno za normalizaciju monetarne politike", kaže Alan Gayle, strateg u fondu RidgeWorth Investments.

Nakon impresivnog skoka u trećem lanjskom kvartalu za 5 posto na godišnjoj razini, u posljednjem tromjesečju prošle godine rast američkog bruto domaćeg proizvoda usporio je na 2,6 posto, pa se ulagači plaše da bi prerano zaoštravanje monetarne politike Feda ugrozilo oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva.

Ipak, naznake da bi Fed mogao odgoditi odluku o povećanju kamata s polovice godine, kako se procjenjivalo, na kraj godine nisu uspjele potaknuti cijene dionica u pozitivno područje.

Među ostalim, i zbog toga što ulagače zabrinjava grčka dužnička drama, koja bi se trebala rasplesti do kraja tjedna. Jučer je Europska središnja banka (ECB) blago povećala iznos hitnih zajmova za likvidnost grčkim bankama, koje su pod pritiskom zbog odljeva depozita građana i kompanija koji se plaše bankrota države.

Sada je na potezu Atena, koja će, pišu mediji, u četvrtak zatražiti produženje sporazuma o zajmu s eurozonom za šest mjeseci, ali ne i cijelog programa međunarodne financijske pomoći, koji istječe 28. veljače i sadrži obvezu provođenja reformi i mjera štednje.

Ako za to dobije pristanak partnera u eurozoni, Atena bi dobila na vremenu za pregovore s kreditorima o rješavanju dužničkih problema. No, Njemačka se protivi takvom rješenju.

Na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo 6 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam ovoga mjeseca iznosi 7,2 milijarde.

Na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 0,60 posto, na 10.961 bod, a pariški CAC 0,95 posto, na 4.799 bodova. Londonski FTSE ostao je, pak, gotovo nepromijenjen na 6.898 bodova.