Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica porasle, a na smjer tržišta ponovno je najviše utjecalo kretanje cijena nafte i energetskog sektora.

Dow Jones ojačao je 36 bodova, ili 0,21 posto, na 17.000 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,51 posto, na 1.989 bodova, a Nasdaq indeks 0,55 posto, na 4.674 boda.

Najviše je jučer, 1,5 posto, porastao S&P indeks energetskog sektora, što se zahvaljuje skoku cijena nafte na američkom tržištu za 5 posto, na 38,24 dolara po barelu.

Uspon cijene ′crnog zlata′ potaknuli su podaci o oštrom padu zaliha goriva u SAD-u, što je oživjelo nadu ulagača u jačanje potražnje.

Uz to, cijene podržavaju špekulacije da će neki od najvećih svjetskih proizvođača zarznuti proizvodnju nafte.

Tako je i jučer nastavljena korelacija između cijena nafte i tržišta dionica. Prema podacima Wunderlicha, u ovoj su se godini cijene nafte i S&P 500 indeks samo u šest trgovinskih dana kretali u različitim smjerovima.

"Ne radi se o tome da je nafta postala barometar globalnog gospodarstva. Puno toga povezano je sa psihologijom. Stabilizacija cijena nafte u određenom razdoblju omogućit će prekid te korelacije između cijena nafte i tržišta dionica", kaže Art Hogan, strateg u tvrtki Wunderlich.

Pozitivno na tržište utječe i uvjerenje ulagača da će Europska središnja banka (ECB) dodatno olabaviti monetarnu politiku zbog slabosti gospodarstva eurozone i deflacijskih prijetnji.

U četvrtak zasjedaju čelnici ECB-a, a ulagači očekuju povećanje negativnih kamatnih stopa na depozite, ali i povećanje iznosa programa za kupnju obveznica.

Popuštanje monetarne politike uobičajeno pozitivno utječe na tržište dionica, no postoji opasnost da je tržište već ugradilo u cijene dionica poteze ECB-a, možda čak i agresivnije mjere nego što je središnja banka spremna poduzeti.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,34 posto, na 6.146 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,31 posto, na 9.723 boda, a pariški CAC 0,49 posto, na 4.425 bodova.