Odluka kineskih vlasti da oslabi nacionalnu valutu drugi dan zaredom zaokuplja svjetska financijska tržišta jer se, nakon nje, uspostavljaju novi pariteti među valutama i na burzama. Juan je i drugi dan nastavio slabjeti pa mu je od utorka vrijednost pala oko 4 posto u odnosu na dolar, a po sistemu spojenih posuda došlo je i do pada burzovnih indeksa na europskim i azijskim burzama.

Reakcije burze

Snažnu promjenu vrijednosti kineske valute, najjaču u četiri godine, pratile su panične reakcije burzovnih igrača, koji su nastojali smanjiti svoje gubitke. Središnja kineska banka intervenirala je dva puta, srušivši juan najprije dva posto, a u srijedu još 1,6 posto, tako da su moguće i nove intervencije.

Slabljenje valute uslijedilo je nakon sve očitijih znakova da dolazi do usporavanja kineskog gospodarstva, za koje se procjenjuje da će ove godine rasti samo 7 posto. To je za hrvatske prilike nedostižna stopa rasta, no za ekonomiju kao što je kineska sve ispod 8 ili 9 posto plusa vodi u stagnaciju.

Kineski je izvoz u srpnju pao oko 8 posto pa je slabljenje juana pokušaj da se pomogne tamošnjim izvoznicima, a češće se čuju i upozorenja da će Kina biti epicentar nove ekonomske krize.

Kina je, inače, proljetos zatražila od MMF-a da juan uvrsti u košaricu valuta specijalnih prava vučenja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u kojoj se nalaze valute najvećih globalnih gospodarskih aktera: Francuske, Njemačke, Japana, Velike Britanije i SAD-a, odnosno euro, dolar, funta i jen. Virtualnom valutom MMF-a koriste se države kad se nađu u financijskim problemima, a Kina već drugi put šalje MMF-u zahtjev da se i juan priključi u elitni klub jer je kineska ekonomija odavno postala svjetska sila. Odluka se očekuje potkraj ove godine, a zanimljivo je da je MMF pozitivno reagirao na ovotjednu devalvaciju juana te pozvao Kinu da dopusti fluktuaciju svoje valute sukladno tržišnim okolnostima. SAD je, očekivano, negativno reagirao na traženje Kine da se njezinoj valuti da status globalne valute, poručivši im da moraju dodatno raditi na liberalizaciji tržišnih tokova. Europske su pak države sklone podržati Kinu u njihovu nastojanju.

Rast izvoza

Njemački se izvoz u tu zemlju tako od 1990. povećao 20 puta. Christina Otte iz njemačke Agencije za trgovinu i investiranje kazala je za Deutsche Welle da su izvozno orijentirana gospodarstva poput njemačkog osjetljiva na značajne promjene na kineskom tržištu. Otte čak govori o "razmaženosti" njemačke industrije kada je Kina u pitanju.

- Kineski automobilski savez prošlog je mjeseca prognoze rasta automobilskog tržišta smanjio sa sedam na tri posto - kaže Otte. Problem je, kako nastavlja ekonomistica, da se europski izvoznici ne mogu samo tako preorijentirati na neko drugo tržište jer "Kina nema alternative".

Nije Kina jedina država koja pokušava pomoći svom gospodarstvu slabljenjem nacionalne valute. Slične najave dolaze i od švicarske središnje banke jer je snažni franak odveo tamošnju ekonomiju u recesiju.

U sjeni devalvacije kineskog juana, posljednjih je dana došlo i do slabljenja švicarskog franka, koji je prvi put pao ispod 7 u odnosu na hrvatsku kunu te se i drugi dan drži na razini od 6,93 kune za jedan franak. Švicarska je ostavila otvorenom mogućnost dodatne intervencije, ali ne i povratak na administrativno vezanje franka uz euro u omjeru 1 prema 1,20, na kojemu je u Hrvatskoj privremeno zamrznut tečaj te valute. Valutni rat velikih u pravilu ne utječe izravno na valute malih ekonomija kao što je hrvatska, no tečaj eura prema kuni svako je ljeto određen i pojačanom ponudom turističkih deviza. Analitičari RBA navode da je ovog tjedna na hrvatskom deviznom tržištu zabilježena povećana potražnja korporativnog sektora i institucionalnih investitora za devizama.