Udruga vjerovnika bivših radnika crikveničkog Jadrana (UVBR) u četvrtak je predložila državi, kao većinskom vlasniku, kao i upravi i nadzornom odboru te tvrtke da se dionice Jadrana što prije izlistaju na Zagrebačkoj burzi, što smatraju nužnim uvjetom da kupac kontrolnog paketa dionica bude obvezan otkupiti i dionice od malih dioničara, ako ih oni žele prodati. 

"Izlistavanjem dionica Jadrana na Burzi najbolje bi se zaštitili interesi malih dioničara i znala bi se njihova tržišna vrijednosti, jer trenutno nema neke velike trgovine tim dionicama. Zbog heterogenosti dobne strukture 840 malih dioničara, oni imaju različiti vremenski period interesa zadržavanja dionica u svom vlasništvu, a kako dionice Jadrana (JDRN-R-B) nakon izlaska iz stečaja početkom 2014. pa sve do danas nisu izlistane na Zagrebačkoj burzi iz nepoznatog razloga, trenutno se ne zna njihova realna tržišna vrijednost. To otvara prostor ′torbarenju′ i raznim netransparentnim načinima otkupa dionica od radnika vjerovnika, malih dioničara, koja se navodno događaju u posljednje vrijeme", navodi se u izjavi te udruge, koju potpisuje njen predsjednik Mario Vukelić.

Iz udruge su time reagirali na plan razvoja Jadrana u razdoblju 2016.-2025., kojeg je izradila konzultantska kuća Horwath, kao i na najave ministra turizma Antona Klimana kako očekuje strateškog partnera koji će ući u tu tvrtku kako bi se podigla kvaliteta same destinacije, uz ulaganje u turističku infrastrukturu za bolju poziciju Jadrana.

"UVBR Jadran takve najave podržava jer model njene privatizacije treba polaziti od strateških ciljeva razvoja tvrtke i da se održi i unaprijedi hotelska djelatnost koja će dugoročno osigurati veću zaposlenost i punjenje državnog proračuna, veći BDP Grada Crikvenica i RH, te daljnji održivi razvoj turističke destinacije", ističu iz udruge. 

No, nerealnim smatraju zamisli Horwatha da Jadran za 10 godina postane vodeća hotelska tvrtka na Kvarneru, napominjući kako je poznato da je malološinjska Jadranka s ukupnim prihodom ispred Jadrana, kao i opatijska Liburnia Riviera Hoteli.

Pitaju i nije li se s obzirom na veličinu Jadrana, koji je do 1990. bio jedna od najuspješnijih tvrtki u Primorsko-goranskoj županiji pa i u Hrvatskoj, mogao izraditi i realno ambiciozniji strateški plan razvoja koji bi po kvaliteti usluge, tržišnom udjelu, broju zaposlenih i ukupnom prihodu konkurente dostigao već kroz pet godina, ako se već u studiji tvrdi da Jadran ima veliki potencijal razvoja.

"Za većinskog vlasnika i sve dioničare, posebno 840 radnika vjerovnika odnosno malih dioničara, najkvalitetniji model privatizacije bio bi prodaja većinskog paketa dionica u cjelini na javnom natječaju po procijenjenoj vrijednosti iz stečajnog plana od 490 milijuna kuna u prvom krugu, jer Jadran d.d. ima 410.000 metara četvornih zemljišta, devet hotela i autokamp, a to je i uobičajeni način prodaje hotelskih tvrtki u većinskom državnom vlasništvu kako bi se osigurala tržišna utakmica i izabrao najbolji kupac, strateški partner", poručuju iz udruge.