Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) od 1. veljače 2020. nije država članica EU, u skladu sa Sporazumom o povlačenju iz Europske unije, koji je ratificiran u Europskom parlamentu 29. siječnja 2020. godine.

Kako je definirano Sporazumom o povlačenju, od 1. veljače 2020. do 31. prosinca 2020. traje prijelazno razdoblje te će se od 1. siječnja 2021. UK smatrati trećom zemljom u odnosu na države članice EU.

Tijekom prijelaznog razdoblja EU provodi pregovore s UK u vezi s postizanjem sporazuma o novom partnerstvu kojim će se urediti novi odnosi između EU i UK.

Hanfa, u cilju zaštite korisnika financijskih usluga i očuvanja stabilnosti financijskog sustava, ukazuje subjektima nadzora i zainteresiranoj javnosti na posljedice koje izlazak Ujedinjene Kraljevine (UK) iz Europske unije (EU) može imati na hrvatsko tržište kapitala.

Prema Sporazumu o povlačenju, pravo EU primjenjuje se do kraja prelaznog razdoblja (do 31. prosinca 2020.), a  nakon čega će UK postati treća zemlja po pitanju primjene i provedbe prava EU.

S obzirom na usmjerenost Hanfe na zaštitu ulagatelja, osiguranje urednog funkcioniranja tržišta i očuvanje financijske stabilnosti, te nakon analize podataka dobivenih od subjekata nadzora Hanfe, ne očekuje se materijalizacija sistemskih rizika na domaćem tržištu kapitala s obzirom na relativno malu izloženost tih subjekata britanskom tržištu. Bez obzira na nizak stupanj rizika, pozivaju se svi sudionici na tržištu da prate informacije i aktualnosti o daljnjem tijeku i posljedicama Brexita, te da svoje poslovanje prilagođavaju aktualnim okolnostima, pritom posebno uzimajući u obzir činjenicu da će UK postati treća zemlja od 1. siječnja 2021. te da još uvijek traju pregovori između EU i UK u vezi s postizanjem novog partnerstva kroz koje bi se na poseban način uredila određena pitanja povezana s pružanjem financijskih usluga.

Izravna posljedica Brexita na domaće tržište kapitala je ta da regulirani subjekti iz UK gube mogućnost izravnog pružanja usluga i provedbe aktivnosti na području država članica EU (tzv.passport), radi čega će morati:

• licencirati se na vrijeme kao pružatelji usluga iz treće zemlje (ovisno o nacionalnim režimima država članica), ili
• poslovanje preseliti u države članice EU i tamo se ponovno licencirati, ili
• prestati pružati usluge u EU.

Pritom se ističe priopćenje Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) pod naslovom  Pravovremeno podnošenje zahtjeva za autorizaciju vezano uz izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

Hrvatski subjekti koji izravno pružaju usluge i provode aktivnosti u UK koristeći passport, od 1. siječnja 2021., odnosno nakon Brexita, to više neće moći, već će se morati prilagoditi novom UK nacionalnom režimu. UK je usvojila privremeni režim koji bi na određeno vrijeme nakon Brexita omogućio nastavak pružanja usluga od strane društava iz EU koja su koristila passport.

Domaći subjekti koji imaju poslovni odnos s društvima iz UK trebaju provjeriti s tim UK društvima jesu li i na koji način osigurali preduvjete za nastavak međusobne suradnje nakon Brexita. Uputno je pripremiti i alternativne mogućnosti za provođenje transakcija i korištenje usluga, primjerice, sklapanjem ugovora o obavljanju istovrsnih usluga s društvima u drugim državama članicama Europske unije.

Osim navedenih izravnih posljedica, mogući su i neizravni utjecaji izlaska UK iz EU, s obzirom na mogući utjecaj događaja na stranim tržištima na matična društva domaćih financijskih institucija, kao i na hrvatsko gospodarstvo u cjelini, s obzirom na rizike kontrakcije velikih EU gospodarstava s kojima Hrvatska ima značajne gospodarske odnose (primjerice, Njemačka ili Italija).

Završetak prelaznog razdoblja kod investicijskih fondova i društava za upravljanje značit će da njihova notifikacija više nije valjana, a svi fondovi (UCITS, AIF, EuVECA, EuSEF, ELTIF, MMF) iz UK postat će non-EU AIF-ovi i moći će se, eventualno, nuditi ulagateljima u Republici Hrvatskoj (RH) samo kroz tzv. national private placement režim (NPPR). Međutim, u Zakonu o alternativnim investicijskim fondovima nisu implementirani članci 36. i 42. Direktive 2011/61/EU o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (AIFMD), kojima je uređen tzv. national private placement režim i koji omogućava državama članicama da dozvole autoriziranim EU UAIF-ovima da bez putovnice na njihovu teritoriju nude udjele AIF-ova iz treće države kojima upravljaju, odnosno da dozvole UAIF-ovima iz trećih država da bez putovnice na njihovom teritoriju nude udjele AIF-ova kojima upravljaju.

Navedeno znači da na teritoriju RH nakon 1. siječnja 2021. neće biti moguće nuditi udjele AIF-ova iz UK, kao niti udjele AIF-ova kojima upravljaju UAIF-ovi iz UK. Dodatno, UCITS fondovi koji se trenutno nude putem passporta će se smatrati non-EU AIF-ovima i više neće biti dozvoljena njihova distribucija.

AIF-ove iz UK-a će u RH biti moguće distribuirati kada se na EU razini počne primjenjivati režim tzv. europske putovnice iz AIFMD-a. Režim europske putovnice propisan je člancima 35. i 37. do 41. Direktive AIFMD (u RH implementirano u Zakon o alternativnim investicijskim fondovima) i daje pravo UAIF-u iz treće države da na temelju odobrenja za rad dobivenog od nadležnog tijela svoje referentne države članice obavlja djelatnost na području država članica EU. Navedeno znači da UAIF iz treće države odabire jednu od država članica EU čiji će nadležno tijelo biti nadležno tijelo UAIF-a iz treće države, i ta država članica u biti postaje „matična država članica" za UAIF iz treće države. Ovaj režim europske putovnice na razini EU se još uvijek ne primjenjuje. Člankom 67. stavkom 6. Direktive AIFMD propisano je da će Europska komisija usvojiti delegirani akt u kojem će odrediti točan datum od kojeg će se početi primjenjivati članci 35. i 37. do 41. Direktive AIFMD, odnosno točan datum od kojeg će se na području EU moći primjenjivati europska putovnica na UAIF-ove i AIF-ove iz trećih država.

Hrvatski investicijski i mirovinski fondovi, kao i svi ostali institucionalni ulagatelji koji ulažu u UK financijske instrumente, što će nakon izlaska UK iz EU postati ulaganje u treću zemlju, moraju voditi računa o novom pravnom okviru koji se primjenjuje na njihova ulaganja. Društva za upravljanje također trebaju pripremiti modele obavješćivanja ulagatelja vezano uz moguće posljedice nastanka spomenutog scenarija u odnosu na investicijske strategije pojedinih fondova.

Hrvatski depozitari i skrbnici koji za svoje klijente (npr. investicijske i mirovinske fondove) obavljaju poslove depozitara odnosno kojima pružaju uslugu skrbništva, a delegirali su poslove skrbništva na treće osobe osnovane u UK, nakon što provedu analize propisa UK-a kao treće zemlje, svojim klijentima trebaju prezentirati rizike i provesti odgovarajuće zaštitne mjere, posebno vezano za tretman financijskih instrumenata u slučaju insolventnosti treće osobe.