Iako je financijska kriza smanjila broj aktivnih ulagača, u relativnim omjerima Hrvati ulažu više od Nijemaca

Hrvati mnogo više ulažu u dionice nego primjerice Nijemci, pokazuju usporedni službeni podaci. Prema navodima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), 863 tisuće fizičkih osoba u Hrvatskoj ima otvoren račun u tom depozitoriju, a na njih približno 528 tisuća stanje je veće od jedne dionice. Tako udio hrvatskih dioničara u ukupnom stanovništvu dostiže skoro 12 posto. Hrvatske podatke zanimljivo je usporediti s najnovijim podacima Njemačkog instituta za dionice (DAI). U Njemačkoj je u prvom polugodištu ove godine 3,4 milijuna građana izravno ulagalo u dionice što predstavlja udio od 5,2 posto u ukupnom stanovništvu. Ako se tom broju pridodaju i Nijemci koji neizravno ulažu putem dioničkih fondova, udio ulagača u Njemačkoj penje se na 9 milijuna građana, odnosno 13,6 posto.

Specifična povezanost
Iako bi se na prvi pogled reklo kako je zbog tolikog udjela dioničara malo hrvatsko tržište kapitala razvijenije od dugogodišnjeg njemačkog tržišta, stručnjaci smatraju kako postoji dobri razlozi za takvo stanje. Tako Silvije Orsag, pročelnik katedre za Ekonomiku poduzeća na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu smatra kako hrvatski rezultat nije posljedica razvijenosti tržišta već modela hrvatske privatizacije. “Na početku privatizacije radnici su mogli upisivati do 50 posto ukupnog broja dionica u poduzećima, a u posljednjih nekoliko godina uzletu broja dioničara dao je svoj obol model privatizacije T-HT-a i Ine”. Prema njegovim riječima, relativno mali udio njemačkih dioničara u stanovništvu rezultat je specifične povezanosti financijskog i realnog sektora. “Njemačka je tipičan srednjoeuropski sustav gdje se kapital rjeđe prikuplja na tržištu jer je mnogo snažnija kreditna veza između banaka i poduzeća”, tvrdi Orsag.

Mentalitet i politika
Analitičar domaćeg tržišta kapitala koji je želio ostati anoniman tvrdi da je toliki broj dioničara u Hrvatskoj rezultat mentaliteta, politike i psihologije. “U Hrvatskoj se promoviralo narodno dioničarstvo jer se na taj način vodila socijalna politika. Osim toga, kod nas se stvorio mit o neprestanom rastu tržišta”. Kakvi god bili razlozi za ulaganje kod Hrvata i Nijemaca, globalna financijska kriza nije poštedila nikoga jer podaci SKDD-a o aktivnosti računa nedvojbeno dokazuju pad interesa za burzovno ulaganje. U posljednja tri mjeseca zabilježena je aktivnost na približno 49 tisuća računa od ukupnog broja. To je ipak nešto blaži pad u odnosu na tvrdnje Hanfe o svega 20 tisuća aktivnih računa u posljednjih 10 mjeseci. Prije krize aktivnost je učestalo bila zabilježena na prosječno 120 tisuća računa. Kada je riječ o dobnoj strukturi hrvatskih ulagača, podaci SKDD-a pokazuju da je ulaganje u dionice ipak više primamljivije zrelijoj populaciji, što je donekle i razumljivo. Tako oko 372 tisuće računa u depozitoriju pripada građanima starima između 40 i 60 godina, dok populaciji hrvatskih građana između 25 i 40 godina starosti pripada dvostruko manje računa, njih 182 tisuće.

Mladi ulagači
Njemački institut za dionice ne navodi konkretne podatke o starosnoj strukturi, ali naglašava da se u Njemačkoj broj dioničara ispod 40 godina starosti povećao u prvom polugodištu za više od 5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Primjetno je i da se broj njemačkih ulagača starih između 40 i 60 godina smanjio za 1,5 posto, navodi DAI. “Činjenica da mladi ulagači u povećanoj mjeri ulažu u dionice ukazuje na njihovu spremnost da se već u ranoj dobi pobrinu za financijski sigurnu starost”, tvrdi član Uprave DAI-a Rüdiger von Rosen.

Izdvojeno

Pad CROBEX-a i imovine fondova u lipnju jednak
CROBEX je krajem lipnja bio slabiji za 47,1 posto u odnosu na lipanj 2008., što je gotovo isti pad koji bilježe i investicijski fondovi. Neto imovina svih otvorenih investicijskih fondova u lipnju je prelazila 10 milijardi kuna dok je u istom razdoblju lani težila 18,9 milijardi, odnosno 47,2 posto više.