Na Wall Streetu su prošloga tjedna S&P 500 i Nasdaq indeks dosegnuli rekordne razine, dok se na ostalim svjetskim burzama trgovalo opreznije jer se bliži rok nakon kojeg bi Washington mogao povećati carine.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones skočio 2,3 posto, na 44.828 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,7 posto, na 6.279 bodova, a Nasdaq indeks 1,6 posto, na 20.601 bod.

Novi rekordi S&P 500 i Nasdaq indeksa zahvaljuju se nadi ulagača da će američka središnja banka ove godine smanjiti kamatne stope oštrije nego što se očekivalo.

Među ostalim zbog toga što to traži predsjednik SAD-a Donald Trump, koji poručuje da bi se kamate trebale kretati oko 1 posto, dok su sada iznad 4 posto.

Predsjednik Feda Jerome Powell poručuje, pak, da ne treba žuriti sa smanjenjem kamata jer je situacija u gospodarstvu dobra, dok bi inflacija zbog povećanja carina mogla porasti idućih mjeseci.

U četvrtak je objavljeno izvješće, prema kojemu je u lipnju u SAD-u otvoreno 147.000 novih radnih mjesta, 33 posto više nego što se očekivalo. Pritom je stopa nezaposlenosti pala na 4,1 posto.

Ti podaci ukazuju na stabilan rast gospodarstva, što je dobra vijest i pokazuje da je Powell u pravu kada tvrdi da ne treba žuriti sa smanjenjem kamata.

Premda su nakon tog izvješća splasnule špekulacije o oštrijem smanjenju kamata, cijene su dionica i opet porasle.

"Svjedočimo pravom valu iracionalnog oduševljenja, burza je zaista optimistična. Ali za to postoji određena osnova. Mislim da postoji određena razina olakšanja jer izvješće o zaposlenosti nije bilo tako slabo kao što je moglo biti", kaže Kristina Hooper iz Man Groupa.

Krajem prošloga tjedna republikanci u Zastupničkom domu podržali su zakon o smanjenju poreza i javnoj potrošnji, koji Trump naziva ′Velikim, lijepim zakonom′.

Taj zakon će uvećati javni dug SAD-a za 3.400 milijardi dolara idućih godina, procijenio je nestranački Kongresni ured za proračun, a također će milijunima Amerikanaca uskratiti zdravstveno osiguranje.

Veliko smanjenje poreza i povećana državna potrošnja mogu potaknuti potražnju, no to ujedno može pojačati inflacijske pritiske.

"Neki podaci, poput izvješća o zaposlenosti, pozitivni su i šarmantni. Ali ako se samo malo odmaknemo od slike, ona nije tako sjajna", kaže Alex Morris iz tvrtke F/m Investments.

Oprez zbog trgovinskih pregovora

Za razliku Wall Streeta, na azijskim i europskim burzama prošloga se tjedna trgovalo oprezno. Ulagači nisu bili skloni rizičnijim investicijama jer se približava 9. srpanj, rok do kojeg Washington želi postići dogovor s trgovinskim partnerima ili će povećati carine.

Dosad je Bijela kuća objavila da je postigla dogovor o trgovini samo s Vijetnamom, kao i načelne sporazume s Kinom i Velikom Britanijom.

Ulagači su nesigurni jer Trump jedan dan kaže da bi mogao pomaknuti taj rok, a već drugi da nema odstupanja od rokova. Uz to, poručio je da će početi slati pisma partnerima s novim carinama.

Donedavno se smatralo da bi SAD mogao brzo postići dogovor s Japanom i Južnom Korejom, no čini se da ti pregovori ipak ne idu tako glatko kako se očekivalo.

„Sada samo čekamo 9. srpnja. Ulagači nisu optimistični, posebice ne po pitanju pregovora s Japanom i Južnom Korejom", objašnjava Tony Sycamore, analitičar u tvrtki IG.

A predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u četvrtak da EU nastoji postići samo načelni sporazum o trgovini sa SAD-om do 9. srpnja jer u tako kratkom roku nije moguće zaključiti detaljni sporazum, te da se istodobno priprema i za slučaj da se ne postigne dogovor.

Na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna blago porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,3 posto, na 8.822 boda, a pariški CAC 0,1 posto, na 7.696 bodova. Frankfurtski DAX skliznuo je, pak, oko 1 posto, na 23.787 bodova.