Na svjetskim valutnim tržištima tečaj dolara prema jenu skočio je prošloga tjedna na najvišu razinu u gotovo sedam godina, nakon što je japanska središnja banka neočekivano olabavila monetarnu politiku, a američka je valuta znatno ojačala i prema europskoj.

Tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio je 3,8 posto, na 112,30 jena, a u jednom je trenutku dosegnuo i 112,47 jena, najvišu razinu od prosinca 2007. godine.

Japanska je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura porasla 2,7 posto, na 140,65 jena.

Tečaj eura prema američkoj valuti pao je, pak, drugi tjedan zaredom, i to za 1,15 posto, na 1,2525 dolara. U jednom trenutku skliznuo je na svega 1,2484 dolara, najnižu razinu u 26 mjeseci.

Tečaj dolara počeo je jačati u srijedu, nakon što su čelnici američke središnje banke ukinuli programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica te poručili da gospodarstvo i tržište rada stabilno rastu, što je izazvalo nagađanja da će Fed povećati ključne kamatne stope prije nego što se na tržištima očekivalo.

No, još snažniji uzlet dolara uslijedio je u petak, nakon što je ulagače šokirala odluka japanske središnje banke (BoJ) o novom krugu kvantitativnog ublažavanja monetarne politike kako bi suzbila rizike od deflacije.

Premda su neki analitičari očekivali daljnje ublažavanje monetarne politike, većina ih je ipak mislila da takvi potezi neće tako skoro uslijediti jer je guverner BOJ-a Haruhiko Kuroda još nedavno iskazao optimizam u pogledu oporavka japanskog gospodarstva.

Međutim, u novim prognozama Bank of Japan smanjila je procjenu rasta trećeg po veličini svjetskog gospodarstva u fiskalnoj godini do kraja ožujka 2015. s 1,0 na 0,5 posto.

Analitičari kažu da će neočekivani potez BOJ-a vjerojatno ojačati pritiske na Europsku središnju banku (ECB) da dodatno ublaži monetarnu politiku. Obje banke žele poduprijeti inflaciju, pa ubrizgavanje svježeg novca putem izdašnih programa kupovina imovine predstavlja jedan od načina kojima žele poduprijeti rast gospodarstva i jačanje inflacije.

ECB muku muči s niskom inflacijom, pa je srezala ključnu kamatnu stopu nešto iznad nula posto kako bi suzbila rizik od deflacije, dok cilja inflaciju od blizu dva posto.

"Uz pad cijena nafte, uvijek postoji rizik daljnjeg poniranja. A dok je američki Fed s injekcijama likvidnosti završio, sada je na drugim značajnijim središnjim bankama poput ECB-a da ih poduzimaju", kazao je analitičar tvrtke CIBC Jeremy Stretch.

Zbog toga se može očekivati daljnje jačanje dolara.

"S jedne strane, imate dobre američke gospodarske pokazatelje i mogućnost povećanja kamata Feda iduće godine. S druge strane, imate agresivno labavljenje monetarne politike BoJ-a i očekivanja da će ECB morati učiniti više kako bi potaknula rast gospodarstva eurozone. To pritišće tečajeve jena i eura prema dolaru", kaže Win Thin, valutni strateg u tvrtki Brown brothers Harriman.